ČIJI JE ZAPRAVO GOCE DELČEV?! A da pitamo njega samog hoće li iz Skoplja PRAVO u Sofiju? Ovo je demokratija!
Foto: Zorana Jevtić, Printscreen/Youtube

KURIR U SEVERNOJ MAKEDONIJI

ČIJI JE ZAPRAVO GOCE DELČEV?! A da pitamo njega samog hoće li iz Skoplja PRAVO u Sofiju? Ovo je demokratija!

Severna Makedonija -

Goce Delčev poginuo je 1903. boreći se za oslobođenje makedonskih teritorija od Osmanlija. Ali Goce Delčev je na bojnom polju i 2021. Preko njega mrtvog bitku biju Bugarska i Severna Makedonija. Ulog je Evropska unija. Bugari blokiraju početak pregovora susedima s Briselom dok zvanično Skoplje ne kaže da je Delčev bio Bugarin.

Goce Delčev, muzej, Makedonija
foto: Zorana Jevtić

Slavljeni Delčev počiva u kamenom sarkofagu u porti Crkve Svetog Spasa u Skoplju. Samo to mesto deluje nadrealno u okruženju. A i sam način kada je, kako i gde poslednje počivalište našao čovek koji zamalo nije dočekao ni makedonski ugaoni kamen - Ilindanski ustanak, priča je za sebe. Stara čaršija Skoplja naslonjena je na centar grada. Onaj nadaleko poznati po kiču, gde te na svakom koraku zaskaču svi živi u bronzi koji su i jednom nogom kročili na ovo tle. Iz svake krošnje čoveka prepadne neki junak na konju ili ogromni lav. Sve je to jalovi pokušaj pređašnjih vlasti da stvaraju i antički identitet.

Goce Delčev, muzej, Makedonija
foto: Zorana Jevtić

A u čaršiji - orijentalni dućani, moderni kafići, silne zlatare i navrh svega - crkva. Kad joj prilaziš iz same čaršije, to je samo obični, beli zid ko u kakve kuće. Neugledni drveni zvonik u porti kazuje da je tu nešto drugo. Dok ne prođeš kroz kapiju, i ne vidiš crkvu. Kao kakva kućica ukopana je tako da je aga u tursko doba s vrha grada i ne primećuje. U pogledu nije smela da mu bude. U ćošku je dvorišta, a posred porte on - Goce Delčev. Put dotle bio je dugovečan i zamršen.

I brojni Bugari dolaze

- Da li je Delčev Makedonac ili Bugarin - nemojte da mi postavljate to neumseno pitanje - veli nam Kole Capkanovski, kao i većina Makedonaca.

On dodaje da poslednje počivalište njihovog "apostola oslobođenja" posećuju i silni Makedonci i silni Bugari. Ali je sve njih proredila pandemija koronavirusa. Čekaju na neke bolje dane.

Ubiše ga Turci 4. maja 1903. u selu Banica kod Sereza, gde odmah bi i pokopan. Potom je prenet u Sofiju. "Zaklinjemo iduća pokolenja svete kosti da budu sahranjene u budućoj prestonici slobodne i nezavisne Makedonije", ostavili su trag njegovi saborci na kovčegu. Tu beše sve dok dvojica komunističkih lidera Tito i Georgi Dimitrov ne dogovoriše prebacivanje njegovih kostiju iz Crkve Svetog Nikole u Skoplje. I te 1946. godine bi donet, ni manje ni više, nego u Crkvu Svetog Spasa.

- Delčev je ostavio amanet da počiva u glavnom gradu slobodne Makedonije. I taj amanet je izvršen 1946. A što baš komunisti da ga stave u crkvu?

Goce Delčev, muzej, Makedonija
foto: Zorana Jevtić

Pa verovatno zato što je ovo nekada, u tursko vreme, bila grobna crkva. Ne znamo ni ko je sačinio sarkofag, ni gde je nestao kovčeg u kom je počivao, ali znamo da tri kamena na kojima stoji sarkofag predstavljaju Pirinsku, Egejsku i Vardarsku Makedoniju, oblasti za čije oslobođenje se borilo u Prvom balkanskom ratu - priča nam Kole Capkanovski, direktor Konzervatorskog centra u Skoplju, koji je smešten tu u porti, gde je i stalna izložba o Delčevu.

A na izložbi komitsko odelo, kakvo je nosio i Delčev, Biblija, nož i pištolj nad kojim su se zaklinjali revolucionari i komite, njegove slike, kao i one roditelja mu, mesta u kojima je živeo, boravio, kao i kamen i vaza za koje se veruju da je s njegovog prvog groba.

KO JE GOCE DELČEV

ŠTA KAŽE VIKIPEDIJA

- U Bugarskoj se Delčev smatra Bugarinom, dok se u Severnoj Makedoniji smatra Makedoncem

- Rođen 4. februara 1872. u Kukušu u Egejskoj Makedoniji kao Georgi Delčev

- Od 1879. do 1880. išao u progimnaziju Bugarske egzarhije u Kukušu

- Završio srednju školu u Solunskoj bugarskoj muškoj gimnaziji "Sveti Kiril i Metodij"

- 1891. upisao se u Vojnu akademiju u Sofiji iz koje je isključen zbog socijalističkih ideja

- 1894. postao bugarski učitelj u gimnaziji Bugarske egzarhije u Štipu

- 1895. pridružio se revolucionarnoj organizaciji

- 1896, na kongresu makedonsko-jedrenskih revolucionara, učestvovao je u sastavljanju ustava Bugarskih makedonsko-jedrenskih revolucionarnih komiteta. U to vreme organizacija je počela da se zove i Unutrašnja makedonsko-jedrenska revolucionarna organizacija (VMORO)

- 1898. ustanovljen četnički institut, Delčev postao načelnik svih četa u Makedoniji, cilj organizacije autonomija Makedonije i jedrenske Trakije

- u zoru 4. maja 1903. Delčev u borbama s turskom vojskom pogođen u levi deo grudi i pada mrtav

- avgusta 1903. godine, na praznik Ilindan, u Makedoniji je podignut tzv. Ilindanski ustanak protiv turske vlasti, a ustanici su bili nadahnuti revolucionarnim idejama Goce Delčeva

- u razočaranom pismu Nikoli Maleševskom Delčev piše: "Podele nas uopšte ne plaše. Zaista je šteta, ali šta možemo da uradimo kada smo Bugari i svi patimo od jedne zajedničke bolesti. Da ta bolest nije postojala u našim precima, od kojih smo je nasledili, oni ne bi pali pod ružnim žezlom turskih sultana."

Rođen je selu Kukuš, današnja Grčka, sve vreme obrazovan u školama Bugarske egzarhije (bugarske nepriznate crkve) u rodnom mesu, Solunu i naposletku Sofiji, gde je bio i na Vojnoj akademiji. I sad zvanična Sofija saopštava da s pravom kaže zvaničnom Skoplju - priznajte da je Delčev Bugarin (uz i to da su Makedonci i makedonski jezik bugarskog porekla), pa vas puštamo u EU. A šta Zoran Zaev, premijer Severne Makedonije, na sve to veli. Na naše pitanje da u jednoj reči kaže da li je Delčev bio Makedonac ili Bugarin, Zaev odgovara:

Zoran Zaev
foto: Zorana Jevtić

- Za mene je makedonski revolucionar zato što u to doba postoji dilema i piše u udžbenicima da je pripadao Bugarskoj. Međutim, u tom trenutku nije bila druga crkva.

1 / 10 Foto: Zorana Jevtić

Ali on je naš, makedonski revolucionar, koji je najzaslužniji za borbu za samostalnost Makedonije, za nezavisnost Makedonije, za socijalna prava u Makedoniji, za sve. Bugari kažu da je on bugarski revolucionar. Verovatno je lik koji nas povezuje, a ne treba da nas razdvaja.

Zaev je uspeo da reši ogromni spor s Grčkom, promenio je zarad toga, odnosno evropskog puta, i ime države u Severna Makedonija. Ali ima li izgleda da preskoči Bugarsku. Trenutno deluje kao nemoguća misija.

- Za sve se može naći rešenje. Treba da budemo pametni kao što smo se saglasili za Svetog Ćirila i Metodija, za Svetog Nauma i Klimenta Ohridske, za cara Samuila. Za sve periode smo se saglasili, treba da se saglasimo i za Goce Delčeva. Dakle, Goce Delčev je makedonski revolucionar koji ima povezanosti s Bugarskom.

CITATI GOCE DELČEVA

- No, to je put za oslobođenje naroda od tuđeg ropstva. Njim su krenuli Grci, Srbi, Bugari. Tim putem treba da krenemo i mi, Makedonci, kako bismo se oslobodili od Turaka.

- Da li može postojati drugo mesto za jednog Makedonca osim Makedonije? Da li postoji narod nesrećniji od makedonskog? I da li postoji negde šire polje za rad od ovog u Makedoniji?

- Bravo, junače, dođi da ti ja stisnem ruku i da te pozdravim, takvi i jesu potrebni majci Makedoniji!

*Izvor Vikipedija

Irina Simonovska iz Konzervatorskog centra, koja nas provodi kroz crkvu i sve oko nje, ističe da "je jasno ko dan da je Delčev Makedonac", a tačku na sve rasprave stavlja njegova poslednja želja da počiva u glavnom gradu Makedonije. Ali da li će Delčev morati opet put Sofije, a zarad severnomakedonske budućnosti?

- Znate, ovo je demokratija. Pa hajte da ga pitamo da li bi hteo da se vrati u Sofiju - kroz osmeh kaže Simonovska.

Crkva Svetog Spasa

Čudesna svetinja

Pominje se da je Crkva Svetog Spasa još iz vremena cara Dušana, ovde i da je iz turskog doba... Svakako je neverovatna svetinja, čije fotografisanje je zabranjeno iznutra kako bi se sačuvao predivni drveni ikonostas, koji su majstori Petar Filipović Garka i braća mu Filip i Blagoje sačinili. I sami sebe u njemu uklesali. Crkva je jedinstvena i po svodu, na kome nije Isus, već otac. A kad je zemljotres 1963. pogodio Skoplje i srušio se zid crkve, otkrivene su freske za koje se pretpostavlja da su iz 16. veka.

Kurir.rs/Jelena S. Spasić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track