TREPČA JE SRPSKA: Najveći akcionar je Fond za razvoj Srbije
Foto: Reuters

Sa 55,14 odsto kapitala

TREPČA JE SRPSKA: Najveći akcionar je Fond za razvoj Srbije

InfoBiz -
Povodom odluke kosovske vlade da parlamentu na usvajanje dostavi izmenjeni zakon kojim bi "Trepča" prešla u vlasništvo Kosova, oglasio se juče državni vrh Srbije porukom tamošnjim vlastima da to ne rade, te da će Srbija umeti da zaštiti svoju imovinu

BEOGRAD - Kombinat Trepča a.d. Zvečan u restrukturiranju, koji kosovska vlast namerava da preuzme u svoje vlasništvo, je privredno društvo sa akcionarskim i društvenim kapitalom, a najveći akcionar je Fond za razvoj Republike Srbije sa 55,14 odsto kapitala.

Slede „Generaleksport“ Beograd sa 6,86 odsto, Jugobanka „Jugbanka“ Kosovska Mitrovica sa 2,34 odsto, „Progres“ Beograd sa 1,97 odsto, „Dunav Banka“ Zvečan sa 1,92 odsto, Elektroprivreda Srbije sa 1,67 odsto, „14. Oktobar“ Kruševac sa 0,15 odsto...

Povodom odluke kosovske vlade da parlamentu na usvajanje dostavi izmenjeni zakon kojim bi "Trepča" prešla u vlasništvo Kosova, oglasio se juče državni vrh Srbije porukom tamošnjim vlastima da to ne rade, te da će Srbija umeti da zaštiti svoju imovinu.

Premijer Aleksandar Vučić je ocenio da bi usvajanje tog zakona bio težak udarac za dijalog srpske i albanske strane. Šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić je poručio da je "Trepča" kičma srpske privrede na severu Kosova i Metohije" i da još ima šanse da ova situacija ne eskalira i, kako je rekao, za sve nas ode u nekom neželjenom pravcu.

S obzirom na etničku podeljenost i teritorijalnu raspodelu na KiM nakon juna 1999. godine, kapaciteti „Trepče" su podeljeni tako da je oko 30 odsto fabrika, rudnika i ostalih nepokretnosti ostalo pod kontrolom srpskog menadžmenta.

Svi kapaciteti "Trepče" se nalaze severno od reke Ibar i to većinski u opštini Zvečan gde je i sedište kompanije od njenog osnivanja, i u opštini Leposavić.U skladu sa novim Zakonom o privrednim društvima, izvršeno je usaglašavanje organizacije i rada u kombinatu, a Akcionarsko društvo je registrovano kod Agencije za privredne registre Republike Srbije.Takođe je kod Centralnog registra depoa i kliring hartija od vrednosti Republike Srbije, upisan akcionarski kapital akcionara i evidentiran društveni kapital, a osnivačkim aktomi Statutom Holdinga RMHK „Trepča“ a.d. Zvečan utvrđeno je jednodomno upravljanje.

Prema podacima iz juna 2014. godine, od avgusta 2000, administraciju, tj. pravo upravljanja, po rezoluciji 1244 SB OUN, nad kapacitetima „Trepče“ na teritoriji Kosova i Metohije, preuzeo je UNMIK nakon čega je formirao i registrovao novi privredni subjekat „Trepča under UNMIK Adminsitration“, u čije ime se obavlja najveći deo aktivnosti „Trepče“ na Kosmetu.

UNMIK je 2002. godine, pravo upravljanja delegirao na svoju agenciju KTA (Kosovo Trust Agency/Kosovsku agenciju poverenja), a zatim se Kosovska agencija za privatizaciju, PAK (Privatization Agency of Kosovo) koju je formirala 2008. godine Skupština Kosova, nakon samoproglašenja nezavisnosti, samoproglasila nadležnom.Takođe, 2009. godine, bez znanja i saglasnosti rukovodstva Trepče i UNMIK-a, ova agencija je kod APR-a KiM, preregistrovala postojeću kompaniju "Trepča Enterprise under KTA Administration" (koju je registrovao UNMIK) u "Trepča Enterprise under PAK Administration", sa adresom južnog dela „Trepče“ kao sedišta firme (južna K. Mitrovica), koristeći ostale elemente iz postojeće registracije, uključujući i ovlašćena lica.Za rukovodstvo „Trepče“ je pravno lice "Trepča Enterprise under KTA Administration" jedina prihvatljiva zakonska forma, koja može privremeno funkcionisati, po međunarodnoj regulativi na KiM.Bez obzira na prethodne činjenice, „Trepča“ je nastavila i kontinuitet pravnog lica Holding RMHK „Trepča“ a.d., sa našim organima upravljanja.

Budući da je politička situacija na terenu, godinama unazad, objektivno opterećenje poslovanju Kombinata „Trepča“, svaka naša aktivnost u poslednjem periodu blokira se od strane tzv. kosovskih institucija, odnosno Kosovske privatizacione agencije, koja se krajem 2011. godine, samoproglasila za "administratora" „Trepče“ na Kosovu i Metohiji.

Ova agencija je maja 2011. godine, donela uredbu kojom je zabranila prodaju svih proizvoda „Trepče“, zbog ne prihvatanja njihove nadležnosti od strane rukovodstva Kombinata „Trepča“ iz Zvečana.O svemu ovome, redovno su obaveštavana resorna ministarsta Republike Srbije, a o ovakvom diskriminsatorskom odnosu tzv. kosovskih institucija prema „Trepči Sever“, obaveštavan je i SB UN od strane generalnog sekretara UN, a u vezi toga su postavljena i pitanja u Evropskom parlamentu, kancelariji bivše evropske komesarke Ketrin Ešton.

Inače, ukupan broj radnika po evidenciji kadrovske službe Kombinata na dan 31.12.2013. godine je 3.135. Od ovog broja oko 1.100 prima zaradu, a oko 1.700 prima tvz. „stipendije", u iznosu od 30 evra mesečno koje je uveo UNMIK kada je preuzeo upravljanje nad „Trepčom". Svi radnici primaju naknade za nezaposlene Vlade Srbije, a veliko opterećenje predstavljaju radnici koji su proterani sa svojih radnih mesta južno od reke Ibar, njih oko 1.800.Odlukom sindikata vrši se mesečna izmena radne snage, tzv. „rotacija" u neproizvodnim sektorima. Na ovaj način ublažava se socijalni momenat.

„Trepča" pod rukovodstvom aktuelnom menadžmenta raspolaže sa tri rudnika, jednim otvorenim kopom i flotacijom u Leposaviću. Avgusta 2000. godine kada je KFOR "upao" u „Trepču" obustavljena je proizvodnja u svim pogonima. Avgusta 2006. proizvodnja je obnovljena u dva rudnika sa preradom rude u flotaciji u Leposaviću. Na tržište se od tada plasiraju kao proizvod olovni i cinkov koncentrat. Od tada do danas ova proizvodnja je potpuno samoodrživa i iz godine u godinu ostvaruje se povećanje.Koncentrat je nekada bio poluproizvod, kada su u funkciji bili metalurgija olova u Zvečanu i metalurgija cinka u južnom delu Kosovske Mitrovice.

U Metalurgiji olova u Zvečanu od 2001. godine, proizvodnja je sprovedena nekoliko puta kampanjski, preradom otpadnog olova koje je sakupljeno čišćenjem idnustrijskog kruga u Zvečanu.Valorizacijom otpada dobijena su sredstva koja su zatim investirana u deo metalurgije koji je mogao da se rekonstruiše u skladu sa ekološkim zahtevima.

Rekonstruisan je deo rafinerije i fabrika za preradu otpadnih akumulatora čime su se stvorili uslovi za kontinualnu proizvodnju, ali je to do danas bilo nemoguće sprovesti zbog problema sa poreskom upravom Kosova.Nažalost, topionica olova je u lošem stanju i jedina opcija je izgradnja nove, čija se vrednost procenjuje na preko 50 miliona evra.

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track