Premijernim izvođenjem spektakla "Gusar" Balet Narodnog pozorišta u Beogradu obeležava značajan jubilej - sto godina postojanja.
Prva celovečernja baletska predstava - jednočinke "Šeherezada" i "Silfide" (koreografiju prenela Jelena Poljakova) - pre jednog veka izvedena je 19. marta 1923. i taj datum se smatra zvaničnim početkom rada ove sekcije nacionalnog teatra.
U tom prvom periodu na scenu su postavljana dela koja su pripadala klasičnom baletskom nasleđu. Predstave kao što su "Kopelija" (prvo izvođenje 1924), "Labudovo jezero" (1925), "Žizela" (1926), "Uspavana lepotica" (1927), "Don Kihot" (1931), sa povremenim kraćim pauzama, i danas su sastavni deo redovnog baletskog repertoara.
U periodu do Drugog svetskog rata na sceni su sa uspehom izvođene i (prenesene) čuvene koreografije Mihaila Fokina "Šeherezada", "Silfide", "Polovecke igre", "Žar-ptica", "Petruška", "Don Žuan", "Zlatni petao"; koreografije Leonida Mjasina "Trorogi šešir", "Ljubav čarobnica", "Čovek i kob", te koreografije Borisa Romanova "Tamara", "Balerina i banditi", "Bolero" i "Frančeska da Rimini" Dejvida Lišina.
Balet Narodnog pozorišta je i u razdoblju posle Drugog svetskog rata imao veoma intenzivan razvoj, koji traje i danas. I dok je između dva rata zasluga za to podjednako pripadala Margariti Froman i Anatoliju Žukovskom, dotle su posleratni razvoj baleta i njegovi najznačajniji uspesi vezani za ime i delo Dimitrija Parlića. Nakon završetka igračke karijere on veoma brzo postaje glavni koreograf i reditelj baletskog ansambla, a jedno vreme i šef.
Osim njega, veoma značajan koreografski doprinos dali su i Margarita Froman sa svojom postavkom "Ohridske legende" (1947), najpopularnijim i najviše izvođenim nacionalnim baletom, Pia i Pino Mlakar sa "Baladom o jednoj srednjovekovnoj ljubavi" i baletom "Đavo na selu", Vera Kostić sa brojnim postavkama, među kojima se izdvajaju "Žar-ptica", "Kopelija", "Ptico, ne sklapaj svoja krila", "Darinkin dar", "Karmen", Mira Sanjina sa baletima "Saloma" i "Balada o mesecu lutalici". Njihovu misiju u narednim godinama i decenijama uspešno su nastavili Lidija Pilipenko, Vladimir Logunov, Branko Marković, Žarko Prebil, Krunislav Simić... Najveću slavu od solista doživeo je Konstantin Kostjukov.
- Balet Narodnog pozorišta je kroz istoriju dugu sto godina prolazio kroz velike uspone i padove, ali je uvek opstajao zahvaljujući kvalitetnim umetnicima, baletskim igračima, koreografima i pedagozima. Oni su nesporno dali svoj veliki doprinos u nastajanju, razvitku i vođenju Baleta ka svetskoj prepoznatljivosti, između klasičnog i tradicionalnog izraza, pronalazeći svoje mesto u autentičnosti. Nikada ne smemo zaboraviti njihovu veličinu i njihovo stvaralaštvo - poručuje u saopštenju Ana Pavlović, koja je i primabalerina Narodnog pozorišta u Beogradu i sada umetnički rukovodilac ovog sektora.
U čast velikog jubileja, kompletan ansambl Baleta pripremao je "Gusara" u koreografiji Bahrama Juldaševa, prema postavkama M. Petipa i P. Guseva i na muziku Adolfa Adama i grupe kompozitora. Glavnog junaka - gusara Konrada - igraće Hose Iglesijas, lik Medore dočaraće Sofija Matjušenskaja, dok će u ulozi Gulnare nastupiti Teodora Spasić.
U podeli su i Randol Betankurt (Isak Lankedem), Egor Burba (Ali), Petar Đorčevski (Birbanto), Željko Grozdanović (Seid-paša), Čedomir Radonjić (evnuh)... Raskošni kostimi Katarine Grčić Nikolić i grandiozna scenografija Olge Đurđević dodatno će oplemeniti ovu bajkovitu baletsku priču, koja će biti izvedena pod dirigentskom upravom Ane Zorane Brajović. Prva repriza biće održana u četvrtak, 23. marta, a do kraja meseca balet će imati još dva izvođenja - 28. i 29. marta.
Kurir.rs
NE PROPUSTITE
Bonus video:
