Pisac Igor Marojević za Kurir: Beograd je prošao kroz niz nedovršenih tranzicija i postao polumračna i u isti mah egzotična turistička atrakcija

- Hteo sam da podvučem crtu i da iščistim svoje reprezentativne tekstove. Pre svega, bilo je slučajeva da se poneka rečenica iz jednog ponovi i u drugom delu, a zatim, hteo sam da knjigama dam najbolju moguću verziju kako se kasnije više ne bih vraćao na njih. Posle ponovnog prolaska kroz pet štiva, učinilo mi se da ovo izdanje može da se čita kao obiman roman čiji je glavni junak Beograd.

Šta mislite o "poruci" izdavača sa zadnje korice, u kojoj kaže da je "Beogradsko petoknjižje" "jedan od najboljih načina za sagledavanje promena koje je naslovni grad, sa svojim žiteljima, pretrpeo devedesetih godina prošlog i početkom ovog veka"?

- To bi bilo više od onog što sam nameravao. A jesam planirao da prikažem promene u dotičnom razdoblju. Zaista su velike: od metropole u izolovanoj državi okruženoj ratovima i nakratko izloženoj ratu, Beograd je prošao kroz niz nedovršenih tranzicija i postao polumračna i u isti mah egzotična turistička atrakcija, slično kao Budimpešta krajem devedesetih i početkom stoleća.

Prvobitni izdavač knjiga iz petoknjižja su "Stubovi kulture", odnosno "Laguna". Zašto sada "Knjiga komerc"?

- "Stubovi kulture" odavno ne postoje, a "Laguna" i još dve izdavačke kuće nisu želeli da objave petoknjižja. Jedno od obrazloženja bilo je da su to lepi projekti za neka bolja vremena. Međutim, vremena nikada u tom smislu nisu bolja, jer ogromna većina izdavača oduvek više želi siguran profit no da se kladi na književnu istoriju. Veća su mi nagrada ova dva petoknjižja od svih nagrada koje sam dobio. "Knjiga komerc" i inače objavljuje dragocene naslove, a ne gura se na silu u prvi red, što mi se sve više dopada. Žao mi je što sam se jedno vreme možda i previše medijski nametao, ali možda je tako moralo da bi se došlo do ovog.

Šta će čekati čitaoce u preostalom petoknjižju "Etnofikcija", u kom su, osim najnagrađivanijeg romana srpske književnosti ovog veka "Ostaci sveta", i romani "Žega", "Šnit" i "Majčina ruka"?

- Pišem roman "Etno", u kom se završava prolazak mog pripovedača kroz krvava ishodišta dvadesetog veka. Središnja epizoda locirana je u logor Dahau, gde nacionalsocijalsocijalistički lekar Zigmund Rašer vrši opite nad logorašima da bi proverio minimum telesne temperature za ljudski opstanak, koliko čovek može da izdrži bez vazduha, kako na njega posle smrzavanja deluje drugo ljudsko telo... Među žrtvama je, osim Rusa i Jevreja, i jedan Srbin. "Etno" će biti objavljen ove godine u "Knjizi komerc", a dogodine - "Etnofikcija".

Kurir.rs Branislav Bjelica