Slušaj vest

U Mokroj Gori, u Drvengradu na Mećavniku, počeo je 18. Kustendorf, a pre ceremonije otvaranja, odata je pošta minutom ćutanja stradalima u staračkom domu u Barajevu. Punoletstvo festivala je obeleženo simbolično dodelom „Zlatne čuvarkuće“, koju je selektor Dunja Kusturica dodelila svom ocu Emiru Kusturici, osnivaču „Kustendorfa“.

U sali „Proklete avlije“ Emir Kusturica je i zvanično otvorio festival. Rekao je da se ovaj 18. rođendan dešava u vremenu kada su zajedno sa Donaldom Trampom konsatovali da je bolje biti zdrav nego bolestan.

Kustendorf 2025 program.jpg
Program Kustendorfa Foto: Promo

- On je registrovao da je Amerika od juče zemlja žena i muškaraca, a ja se nadam da će i Srbija ubrzo postati zemlja žena i muškaraca, uvažavajući sve zakone koje mogu da imaju oni koji se osećaju drugačije, uključujući i egalitarizam koji u Srbiji oduvek imamo. Ovaj festival 18 godina pokušava da ukine crveni tepih, uz pomoć ekipe ljudi koja ga je nosila u srcu. To je paradoks zvani profesionalni amaterizam. Sastavljen od ljubavi i onih stvari koje su neophodne da bi filmovi bili prikazani kako dolikuje – rekao je Kusturica.
On je rekao da ode sredine 20. veka autoritet stvaralaca počinje da se gubi i da je tako bilo i u Srbiji.
- Kad takvog autoriteta nema, onda dobijate gradove – rugobe na planinama i na obalama mora. Sve što je bilo u moći umetničkog autoriteta, narušeno je zbog odnosa novca i stvarnosti. Kao što je rečeno u jednom filmu:“Brate, kad imaš problem koji ne možeš da rešiš parama, ti ga rešiš - sa mnogo para“. Nažalost, tako uglavnom i biva. Pa dolazimo do pitanja jednog Čehovljevog junaka koji konstatuje da je bolje biti kraj tople peći nego napolju, kad je hladno. Ako je sunce prejako, najbolje je u hladovini. I tako dolazimo do ključnog pitanja, da li je bolje biti živ ili mrtav? Ima li života za vreme života? To je ključno pitanje ostvarivanja smisla. Takvo je i pitalje, ima li Boga? To nije naučno pitanje, iako smo u civilizacijskoj fazi kada se sve dokazuje naukom. Zbog toga je zahuktala civilizacija, u brzini kakva do sada nije dosegnuta, počela da koči. Pošto je brzina bila velika, a kočenje naglo, pitanje je ko će ostati u tom vozu a ko će ispasti... – rekao je Kusturica.

Posle otvaranja prikazan je film „Zlato ili blato“ reditelja Feja Longa, pobednik filmskog festivala u Pekingu. Usledila je radionica i druženje sa jednom od napoznatijih kineskih glumica Hong Jue.
Festival se zatvara 25. januara dodelom priznanja. Nagrade Kustendorfa Zlatno, Srebrno i Bronzano jaje, ove godine dobiće najbolji mladi autori koji dolaze iz devet zemalja: Srbije, Meksika, Rusije, Severne Makedonije, Francuske, Egipta, Indije, Crne Gore i Danske. Međunarodni žiri koji će odlučiti o nagradama, čine filmska glumica i teoretičarka Ksenija Zelenović, italijanski režiseri Edoardo De Angelis i Đakomo Abruceze, dok će o nagradi „Vilko Filač“ odlučiti direktori fotografija iz Francuske i Italije, Mišel Amatje i Vladan Radović.

(Kurir.rs/Z.G/M.J)

Emir Kusturica na 5.Pozorišnom Kustendorfu Izvor: Kurir televizija