"Debele knjige su veliko zlo. Na radost čitalaca, nisam napisao nijednu" Ninova nagrada uručena Marinku Arsiću Ivkovu, a evo kome je pisac posvetio priznanje
Svečano uručenje 71. Ninove nagrade za najbolji roman objavljen u 2024. godini na srpskom jeziku održano je danas na Kolarcu. Ovogodišnji laureat Marinko Arsić Ivkov primio je priznanje od svog prethodnika Svete Grabovca. Odluku da pobedi roman "NGDL" doneo je žiri u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Tamara Mitrović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
Hrabrost i kukavičluk
- Posvećujem ovu nagradu svima onima koji veruju da knjige govore istinu, koji u njima nalaze odgovore na svoje nedoumice i utehu za svoje traume i bolove. Koji u njima nalaze sve ono što ne mogu da nađu u životu. Posvećujem je svakom pojedinačnom čitaocu, jer verujem da on čitanjem dopunjuje roman. Posvećujem je svojoj hrabrosti što sam se, uprkos svim velikim delima svetske književnosti, usudio da i sam nešto napišem. Posvećujem je svom kukavičluku, zbog kog sam, sklanjajući se od životnih izazova i nedaća, utočište nalazio u književnosti, češće kao čitalac, a ređe kao pisac. Posvećujem je svim onim divnim i ružnim trenucima iz života koje sam pretočio u prostu književnu metaforu - rekao je Arsić Ivkov.
On je posebno zahvalio svojim najbližima, koji su trpeli sva ona zapostavljanja i nepravde koje donosi pisanje knjige, ali i izdavaču, za njega najvećem - Niškom kulturnom centru, bez kog ne bi dobio nagradu i bez kog roman ne bi doživeo ovoliku popularnost.
- Posvećujem je rodnom selu Staparu u Bačkoj. Ne samo zato što sam u njemu rođen, što nad njim odvajkada lete golubovi i što u njemu vazduh miriše na istoriju i na književnost već i zato što je u njemu rođen moj stariji drug i pisac Miroslav Josić Višnjić, koji je rodnom selu doneo prvu Ninovu nagradu. Posvećujem je piscu i bibliotekaru Aleksandrijske bioblioteke Kalimahu, čije sam reči, napisane pre više od 22 veka, kao pisac oduvek imao na umu. Debele knjige su veliko zlo. Na radost čitalaca, nisam napisao nijednu - poručio je ovogodišnji laureat.
Marinko Arsić Ivkov govorio je i rodonačelniku romana ovog žanra Servantesu, koji je likom Don Kihota jednom zasvagda formulisao filozofiju književnog junaka - sam protiv svih.
- Nema u čitavoj književnosti ni autentičnog junaka ni velikog romana bez ovog servantesovskog načela. Ono je primenjeno i u mom nagrađenom romanu. Posvećujem je Dostojevskom, koji je u "Zlim dusima" savetovao piscima kako da se ponašaju kad izađu pred publiku: "Čuvajte se da ne preterate, čuvajte se da ne postanete dosadni, vodite računa o vremenu." Zato je na kraju posvećujem tački, tom najmanjem, ali i najvećem znaku interpunkcije. Alfi i omegi, bez koje ne može da postoji ništa na ovome svetu. Tačka. Hvala vam - izjavio je dobitnik, ispraćen ovacijama.
Predsednik žirija Aleksandar Jerkov rekao je da roman "NGDL" postavlja nekoliko važnih pitanja, a da je jedno od njih vezano za odnos književnosti prema raspadu države.
- Roman "NGDL" - a iza ovog ciničnog naslova krije se poruka "Ne daj golubu da leti" - oblikuje vrlo neobičnu sliku sloma jedne epohe i besmisla građanskog rata prošlog veka. On je dobio nagradu, međutim, zbog vedrog humora. Za razliku od neke vrste mračnog talasa, ako smem tako da ga nazovem, romana Basare, Kecmanovića i Matijevića, Arsić Ivkov je napisao knjigu koja otvara prostor za vedrinu podsmeha i izrugivanja. Junak koji kroz ratni besmisao traga za svojim srpskim golubom visokoletačem predstavio nam je svet devedesetih u šaljivom i ciničnom kaleidoskopu - ukazao je Jerkov.
Ljudski rod
Na svečanosti je govorila i urednica kulture u Ninu Tatjana Nježić, koja je rekla da nije tajna da ljudski život čini učinjeno i neučinjeno.
- Nije tajna da čoveka čini ono što čita. Na stranicama nagrađene knjige srešćete, recimo, opasku da je sreća bila najtraženija i najdeficitarnija roba. Ili da nije lako nositi lepotu. Ona je kao vatra - dobar sluga, a zao gospodar. Pa, valja promisliti o tome. Ono što Ninovu nagradu čini posebno dragocenom i vrednom jeste njen zaista izuzetan doprinos književnosti. Na razne načine. Između ostalog, ona pobuđuje veliko interesovanje kod onih za koje se zapravo piše - publike. Dobra literatura pomaže ljudima da se otrgnu od pasivnosti, da iskristališu svoju misao, svoj stav, da pruži utočište kad se čovek oseti usamljeno - poručila je koleginica Nježić.
Dodela SEMUS nagrada: