Objavljeni memoari moćnih jugoslovenskih političara: Srbin i Hrvat otkrili nepoznate detalje o pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu i vojnom puču 27. marta
Memoari govore o mnogim bitnim događajima iz četrdesetih godina prošlog veka, kao što su potpisivanje Trojnog pakta i vojni puč 27. marta.
Izdavačka kuća Akademska knjiga objavila je skoro nepoznate memoare dvojice, verovatno najvažnijih članova vlade Kraljevine Jugoslavije: Vladka Mačeka "U borbi za slobodu" i Slobodana Jovanovića "Zapisi o problemima i ljudima 1941–1944".
Memoari Vladka Mačeka "U borbi za slobodu", koji se nakon skoro sedam decenija prvi put objavljuju u našoj zemlji, donose priču o životu jednog od najznačajnijih hrvatskih i jugoslovenskih političara dvadesetog veka. Maček nas u ovim memoarskim zapisima upoznaje sa nizom događaja. Među njima su nevoljno ratovanje na Ceru i Kolubari, politička borba sa Pašićem i kraljem Aleksandrom, ubistvo Stjepana Radića, brojni odlasci u zatvor i robijanje, stvaranje Banovine Hrvatske, potpisivanje Trojnog pakta, ali i zarobljeništvo u koncentracionom logoru Jasenovac, u koji će ga ustaše sprovesti, kao i docniji odlazak u emigraciju. Maček u ovoj knjizi daje i slike svojih susreta sa Stjepanom Radićem, Nikolom Pašićem, kraljem Aleksandrom, knezom Pavlom, Dragišom Cvetkovićem, Antom Pavelićem, Alojzijem Stepincem i mnoštvom drugih ličnosti koje su obeležile istoriju ovih prostora.
Književnik Miljenko Jergović o Mačeku piše: „Neostrašćen, nagodbama sklon, svjestan fatalne sudbinske povezanosti sa susjedima, Vladko Maček bi sve učinio da izbjegne strašni finale u hrvatsko-srpskim odnosima, i sasvim sigurno bi ga i izbjegao.“
Skoro u potpunosti nepoznati široj javnosti, "Zapisi o problemima i ljudima1941–1944" Slobodana Jovanovića donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.
Predstavljajući niz događaja – među kojima su vojni puč 27. marta, Aprilski rat, bekstvo članova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, učestali sporovi srpskih i hrvatskih političara, Kairska afera, ženidba kralja Petra II, odnosi sa Čerčilovim kabinetom, ali i krojenje sudbine Dragoljuba Draže Mihailovića – Slobodan Jovanović ostavlja neprocenjive zapise o političkoj istoriji Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata.
Poznati srpski publicista i političar Desimir Tošić o svom poznanstvu sa Slobodanom Jovanovićem zabeležio je: „Što god sam duže s njim razgovarao, počev od 1949. pa do 1958, sve sam bio politički udaljeniji od njegovih gledišta, ali sam sve više bio svestan da sam razgovarao sa najumnijim Srbinom? Sadašnjice? Ili i prošlosti?
(Kurir.rs/ M.F.)
Bonus video: "Britanci hteli da zaustave Prvi svetski rat predajom Beograda"
"I KAD JE BILO NAJTEŽE NISMO SE PREDAVALI, DANAS SVET VIDI JAČU I SLOBODNU SRBIJU" Snažna poruka predsednika Vučića: Srbija koja se gradi i radi je moj život