Slušaj vest

Knjige su prozor u druge svetove – proširuju naše vidike i pomažu nam da bolje razumemo ljude oko sebe. Međutim, postoje i one knjige koje su bile (ili i dalje jesu) zabranjene, jer su smatrane opasnim, neprikladnim ili previše kontroverznim. Neke su sadržavale eksplicitan sadržaj, druge političke stavove koji nisu bili dobrodošli.

U nastavku donosimo spisak šest knjiga koje su proglašene suviše opasnima za čitanje, a koje su širom sveta bile cenzurisane, zabranjivane ili čak spaljivane.

6. „Uliks” – Džejms Džojs

čitanje knjige shutterstock_1963978342.jpg
Foto: Shutterstock

Roman „Uliks“, objavljen 1920. godine, zabranjen je još pre nego što je ceo roman izašao iz štampe. Knjiga je proglašena nepristojnom zbog opscenog jezika i eksplicitnih scena. Više od deset godina bila je ilegalna u SAD, sve do sudskog procesa 1933. godine, kada je zabrana ukinuta. Slična sudbina zadesila je knjigu i u Ujedinjenom Kraljevstvu, a u Australiji je ostala zabranjena do sredine 1950-ih.

Danas se ovaj roman smatra klasikom moderne književnosti i obavezno je štivo na univerzitetima, ali njegova istorija zabrane svedoči o burnim reakcijama koje je izazvao.

5. „Alisa u Zemlji čuda” – Luis Kerol

Danas jedno od najomiljenijih dečjih dela, ova knjiga je u prošlosti dobijala potpuno drugačije etikete. Američka škola je 1990. godine uklonila roman iz nastavnog programa, uz obrazloženje da sadrži psovke i seksualne aluzije.

U Kini je roman zabranjen jer su vlasti smatrale da prikazivanje životinja koje govore može stvoriti utisak da su životinje ravnopravne s ljudima, što je bilo ideološki neprihvatljivo. Neverovatno, ali istinito – dečja mašta nekima je delovala kao pretnja.

vid shutterstock_1389166682.jpg
Foto: Shutterstock

4. „Moja borba” – Adolf Hitler (Mein Kampf)

Ova knjiga se nalazi visoko na listi najopasnijih i najkontroverznijih tekstova ikada napisanih. Objavljena 1925. godine, „Mein Kampf“ je autobiografski prikaz Hitlerove ideologije, političkog uspona i planova za budućnost Nemačke.

Nakon završetka Drugog svetskog rata, uloženi su veliki napori da se spreči dalje štampanje i distribucija knjige – uključujući i kontrolu autorskih prava. Ipak, knjiga se i danas koristi i širi u ekstremističkim i neonacističkim krugovima, zbog čega je u mnogim državama i dalje zabranjena.

3. „Satanski stihovi” – Salman Ruždi

Jedna od najpoznatijih zabranjenih knjiga savremenog doba jeste roman „Satanski stihovi“. Objavljena 1988. godine, knjiga je inspirisana islamskim tekstovima i bavi se temama cenzure, vere i nasilja.

Zbog sporne interpretacije Kurana, roman je zabranjen u brojnim zemljama, uključujući Indiju, Bangladeš, Tajland, Južnoafričku Republiku i Šri Lanku. Autor je zbog knjige bio meta više pokušaja atentata, godinama je živeo u tajnosti, a njegova borba za slobodu govora postala je simbol otpora protiv verske cenzure.

stockphotoportraitofauthenticseniormanwithbeardandgoodeyesreadingbookinthehandonbookshelf340831793.jpg
Foto: Shuterstock

2. „Lovac u raži” – Dž. D. Selindžer

Objavljen 1951. godine, ovaj roman o otuđenom adolescentu Holenu Kolfildu postao je hit među tinejdžerima – ali i noćna mora za cenzore. Knjiga je redovno izazivala kontroverze zbog psovki, bogohuljenja i seksualnih aluzija.

Posebno je zabeležen slučaj iz 1978. godine, kada je jedna škola u gradu Isekva (Vašington) zabranila knjigu jer je jedan građanin izbrojao 785 psovki i optužio roman da je deo „komunističke zavere“.

1. „Klanište pet” – Kurt Vonegat

Na vrhu ove mračne liste nalazi se roman „Klanište pet“, objavljen 1969. godine. Inspirisan ličnim iskustvom autora kao ratnog zarobljenika tokom Drugog svetskog rata, roman je bio i ostao izuzetno uznemirujuće štivo.

Zbog eksplicitnih scena seksa, nasilja i vulgarnih izraza, knjiga je više puta zabranjivana u školama i bibliotekama. Jedna školska uprava otišla je toliko daleko da je spalila više od 20 primeraka romana u školskoj peći, jer je knjiga bila „neprihvatljiva prema biblijskim principima“.

 Bonus video: Predstavljanje knjige intervjusa sa Ljubivojem Ršumovićem

Predstavljena je knjiga intervjua sa Ljubivojem Ršumovićem, pod nazivom „Pomozi mi kazati” Izvor: Kurir