Pričalo se da su živele u incestu sa bratom: Tragični život porodice Bronte, Šarlot je doživela najsuroviji kraj
Porodica Bronte živela je odmah uz groblje, u jednom od najzagađenijih mesta tadašnje Engleske kojim su vladale kolera i tifusna groznica, smrtnost dece iznosila 50 odsto, a prosečan životni vek 26 godina.
Majku Mariju izgubili su zbog raka 1821. a dve najstarije sestre, Marija i Elizabet, preminule su od tuberkuloze u roku od dve nedelje u 12, odnosno 13. godini u jednom od najgorih internata gde su tučene i izgladnjivane.
Sestre iza muških imena
Posle ovoga otac je preostale tri devojčice vratio kući. Tamo su, u društvu jedinog brata Branvela, prkosile smrti stvarajući: crtale su, slikale, pisale priče i vodile dnevnike. Uprkos prilično jednoličnom životu, literarna dostignuća triju sestara predstavljala su čudo imaginacije.
Tri sestre 1846. objavljuju zajedničku zbirku pesama, pod muškim imenima Karer, Elis i Ekton Bel. Godinu dana kasnije, objavile su svoje prve romane: Šarlot je objavila "Džejn Ejr", Emili "Orkanske visove", a En "Agnes Grej".
Šarlotin roman je bio najuspešniji i izazvao je senzaciju i šok. En je 1848. objavila svoj drugi roman "Stanarka napuštenog zamka" koji je izazvao veliko interesovanje čitalaca.
Šarlot je objavila još dva romana, "Širli" 1849. i "Vilet" 1853. godine, pod svojim pravim imenom. Njen prvi roman "Profesor" objavljen je posthumno 1857.
Otac nadživeo decu
Od potisnutih emocija između Džejn Ejr i gospodina Ročestera do divlje strasti između Hitklifa i Keti u "Orkanskim visovima", čitaoci su imali dovoljno materijala da vekovima nagađaju o seksualnim životima ovih viktorijanskih spisateljica koje su živele sa ocem samotnjakom i bratom "kreativnim pijancem i narkomanom", jedinim muškarcima u njihovim životima.
Godine 1848, taman kada su Šarlot, Emili i En počele da stiču slavu, nesreća je stigla u njihovo dvorište. Branvel je preminuo u maju od zloupotrebe opijuma u 32. godini, a u narednih devet meseci i Emili i En su podlegle tuberkulozi u 31, odnosno 29. godini.
Šarlot je umrla 1855. od ozbiljne mučnine u prvim mesecima trudnoće, tri nedelje pre 39. rođendana i samo devet meseci nakon što se udala za očevog pomoćnika Artura Bela Nikolsa.
Patrik Bronte nadživeo je svoju decu i umro u dubokoj starosti 1861. godine.
Dela najstarije sestre Bronte
Godine 1816. rođena je Šarlot Bronte, jedina od sestara Bronte koja se proslavila za života svojim delom pod svojim pravim imenom i prezimenom.
Šarlotina dela su pisana veoma emocionalnim stilom, posebno roman "Džejn Ejr". U svoje vreme, izazvao je pravu buru opisom ljubavne strasti koju junakinja oseća prema gospodinu Ročesteru i njenim ponosnim i nezavisnim stavom.
Od viktorijanskih žena se očekivalo da budu potpuno pasivne, pa je roman dobio reputaciju "nemoralnog".
Njen sledeći roman "Širli" opisuje društvene odnose u Engleskoj tokom industrijalizacije, i odlikuje se snažnom, odlučnom junakinjom kakva je ondašnjoj književnosti bila krajnje neuobičajena.
"Vilet", zasnovan na Šarlotinim sećanjima na Brisel, današnja kritika smatra studijom ženske emocionalne represije.
Citati Šarlot Bronte
- Žena bi trebalo da je po prirodi smirena, ali žena oseća sve ono što i muškarac oseća.
- Ja nisam ptica i nijedan kavez me neće zadržati; ja sam živo biće sa slobodnom voljom.
- Držim do sebe. Što sam više sama, sa manje prijatelja, sve više se poštujem.
- Ljubav je najstvarnija i najtrajnija stvar koju znam; tako slatka, a opet tako gorka.
- Da li misliš da zato što sam siromašna, bleda i sitna, da sam bezdušna? Misliš pogrešno! Imam duše koliko i ti.
- Ljudsko srce poseduje skriveno blago, zapečaćeno tišinom; misli, nade, snovi, želje - sve to gubi sjaj kad je otkriveno.
- Kad bi tvoje i moje usne u isto vreme pile sa čiste fontane milosti, nadam se, verujem, mogla bih jednog dana postati mnogo bolja nego što su moje trenutne zle, lutajuće misli, moje korumpirano srce i hladan duh...
- Tražim ti da prođeš kroz ovaj život kao moja druga polovina, moj najbolji životni saputnik. Želim tvoju dušu.
- Ne želim da me gledaju sa predrasudom.
(Kurir.rs/Srbija Danas)
VIDEO: Književnica otvorila dušu: