Zbog ovog iranskog filma reditelj je kažnjen bičevanjem i sa 8 godina zatvora: Protiv glumaca sprovodili istragu
Iranski reditelj Mohamed Rasulof osuđen je pre par godina na osam godina zatvora, bičevanje, novčanu kaznu i konfiskaciju imovine, potvrdio je njegov advokat. I to zbog filma koji je snimio.
Advokat za ljudska prava Babak Paknija, koji zastupa Rasulofa, objavio je tada na X mreži da je presudu potvrdio apelacioni sud i da je slučaj prosleđen na izvršenje.
Paknija je rekao da su glavni razlozi za izricanje kazne bili Rasulofovi javni istupi, kao i njegov rad na filmovima i dokumentarcima. Sud je takva dela okarakterisao kao „primere zavere sa namerom da se izvrši zločin protiv državne bezbednosti“.
Advokat je potvrdio nove informacije u imejlu, rekavši:
„Optužen je da je snimao [Seme svete smokve] bez dobijanja dozvole od nadležnih organa, uz optužbe da glumice nisu pravilno nosile hidžab i da su snimane bez hidžaba. Svim ključnim članovima filma je zabranjeno da napuste zemlju i istražile su ih bezbednosne snage Ministarstva obaveštajnih službi.“
Najstroža kazna do sada
Presuda izrečena u sredu predstavlja najtežu kaznu koju je Rasulof do sada dobio.
- 2010. godine osuđen je na šest godina zatvora zbog snimanja bez odgovarajuće dozvole, ali je kazna kasnije smanjena na godinu dana.
- 2017. godine vlasti su mu efikasno zabranile da napusti zemlju nakon što mu je pasoš oduzet po povratku u Iran.
Dve godine kasnije, Islamski revolucionarni sud ga je osudio na godinu dana zatvora i dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje i učešća u javnim i političkim aktivnostima. Razlog je bio njegov film „Čovek od integriteta“ iz 2017. godine, drama o široko rasprostranjenoj korupciji u Iranu, koji je osvojio nagradu „Izvestan pogled“ na Filmskom festivalu u Kanu.
Zabrane, zatvor i međunarodno priznanje
Godine 2020, Rasulof je ponovo osuđen – na još jednu godinu zatvora idvogodišnju zabranu snimanja filmova zbog „propagande protiv sistema“. Kao rezultat toga, nije mogao da prisustvuje Berlinskom filmskom festivalu u februaru 2020. godine, gde je njegov film „Nema zla“, drama o smrtnoj kazni u Iranu, osvojio glavnu nagradu, Zlatnog medveda.
Novo hapšenje dogodilo se u julu 2022. godine nakon što je Rasulof uputio apel pozivajući iranske snage bezbednosti da prestanu da koriste oružje tokom protesta izazvanih rušenjem zgrade u jugozapadnom gradu Abadanu.
Pušten je iz zatvora u februaru sledeće godine iz zdravstvenih razloga, ali mu je zabranjeno da prisustvuje Filmskom festivalu u Kanu, gde je trebalo da bude član žirija programa „Izvestan pogled“.
Jedan od najcenjenijih iranskih autora
Rasulofovi filmovi se često rangiraju uz dela poznatih iranskih autora kao što su Abas Kiarostami, Asgar Farhadi i Džafar Panahi, koji uživaju veliko međunarodno priznanje kritike.
Među njima, Panahi je godinama najčešća meta progona od strane iranskih vlasti, sa brojnim hapšenjima i periodima kućnog pritvora.
Njegovo poslednje zatvaranje u julu 2022. godine okončano je u februaru 2023. godine nakon što je stupio u štrajk glađu. Ubrzo nakon toga, napustio je Iran prvi put posle 14 godina.
Video: Mogu li etnički pokreti psotati jedan od ključnih faktora u Iranu