Slušaj vest

Svetski dan pantomime 22.mart se obeležava u preko 60 zemalja na 5 kontinenata, prepoznat je od strane Međunarodnog pozorišnog instituta (UNESKO), a inicijativu je pokrenuo Marko Stojanović, glumac, pantomimičar i predsednik Svetske organizacije pantomimičara pre tačno 15 godina.

Prvi slogan Svetske organizacije pantomimičara je PANTOMIMA – JEZIK MIRA posebno je važan danas kada se vode nebrojeni ratovi i oružani sukobi od kojih dva mogu da dobiju svetske razmere.

Svetski dan pantomime 22.mart 2026.
Marko Stojanović i Tobijas Bijankone, tadašnji generalni direktor Međunarodnog pozorišnog instituta (UNESKO) kraj groba Marsela Marsoa na stogodišnjicu njegovog rodjenja 22.marta 2023.godine na groblju Per Lašez u Parizu. Foto: Promo



Marsel Marso koji se rodio 22.marta je bio jevrejin koji nije voleo to da ističe jer se smatrao građaninom sveta, poštovao sve ljude, kulture i religije i zalago se za mir, komunikaciju i umetnost i zato je nesebično putovao u sve delove sveta igrao i obučavao druge. Međunarodna škola pantomime grada Pariza Marsel Marso je osnovana 1978.godine, a zatvorena je 2005., dve godine pre Marsoove smrti, a od naših ljudi su je pohađali čuveni koreograf Jožef Nađ i Marko Stojanović.

Iako Srbija nema tradiciju u umetnosti pantomime, njome su se bavili i Pepi Laković i Petar Božović, a Dragoslav Maks janković i Ivan Klemenc su kao profesori na fakultetima dramskih umetnosti u Beogradu i Novom Sadu godinama bili najaktivniji glumci-pantomimičari-profesori-koreografi-reditelji u Jugoslaviji i Srbiji, ali između dva svetska rata aktivna je bila i pančevka Edita Milbaher odnosno Jelena Trumić (pseudonim), koja je bila glumica Narodnog pozorišta u Beogradu i kasnije u Pančevu.
Jedina dva festivala pantomime u Srbiji prošle godine su bila otkazana zbog nedostatka sredstava i to jubilarni 50.Međunarodni festival monodrame i pantomime kojem je osnivač Gradska opština Zemunu i 13. Međunarodni festival pantomime – P(h)antomfest u Vranju kojeg organizuje Međuopštinska organizacija gluvih I nagluvih Vranje.

Đura Mornar o Dari Bubamari i tome kako je Folk postao zvanična kultura u Srbiji Izvor: Kurir