Aleksandra Kovač o uspehu u Kanu: Kad se setim komponovanja muzike za film "Dara iz Jasenovca", i dalje osećam grumen u stomaku
Biti izabran među 20 najznačajnijih kompozitora sveta na Kanskom festivalu TV serija predstavlja ogromno priznanje, a upravo to je pošlo za rukom nezaustavljivom kreativnom tandemu Aleksandri Kovač i Romanu Goršeku. Tačno dve decenije nakon osvajanja istorijske MTV nagrade, Aleksandra ponovo stoji u društvu najboljih, dokazujući da muzika stvorena u Srbiji može ravnopravno da parira najvećim svetskim produkcijama. Povodom premijernog predstavljanja izdanja "Cinematic Collection Volume 1" u Kanu, ali i rođendana Kurira, jedna od naših najznačajnijih autorki otvoreno govori o beskompromisnoj borbi za kvalitet, emotivnoj težini stvaranja muzike i budućnosti srpske kulture.
Biti izabran među 20 najznačajnijih kompozitora sveta na Kanskom festivalu TV serija predstavlja ogromno priznanje. Kakav je osećaj kada shvatite da muzika stvorena u Srbiji stoji rame uz rame sa muzikom iz najvećih svetskih produkcija kao što su "Fargo" ili "Zvezdane staze" i koliko to menja vaš pogled na sopstveni rad?
- Poziv u Kan je došao, slučajno ili ne, tačno 20 godina nakon što sam dobila MTV nagradu u Kopenhagenu, 2006. godine. Tada sam imala čast da budem u društvu najboljih u popularnoj muzici, a sada sam u društvu najboljih u filmskoj muzici. Ponosna sam na Romanov i moj rad, jer se 30 godina bezkompromisno borimo za napredak, progres i kvalitet u srpskoj muzici i kulturi, i prisutni smo na muzičkoj sceni bez predaha. Zato nam je ovaj poziv i lično značajan, jer nam potvrđuje da smo na pravom putu i da je muzika koju stvaramo svetskog kvaliteta.
U Kanu ste premijerno predstavili album "Cinematic Collection Volume 1". Kada se danas osvrnete na sve te naslove ("Ubice mog oca", "Dara iz Jasenovca", "Šavovi", "Bunar"...), koja od tih kompozicija je na vas ostavila najdublji lični trag tokom stvaranja i zašto?
- Posle dugo vremena, na našem tržištu se pojavilo izdanje domaće filmske muzike. Možda je Romanov i moj najveći doprinos u sferi filma i televizije upravo to što smo uspeli da vratimo interesovanje široke publike za filmsku muziku. Ovo je samo prvo u nizu izdanja koje ćemo objaviti, a koje donosi najpopularnije naslovne i odjavne teme koje smo komponovali za neke od najboljih srpskih TV serija i filmova. Kada se osvrnem na vreme koje sam provela komponujući muziku za film "Dara iz Jasenovca", ne mogu da ne osetim grudvu u stomaku. Nikada nisam osećala tako veliku odgovornost kao tada, jer sam želela da svaki ton, muzička tema i harmonska progresija budu oda svim nedužno nastradalim žrtvama nacističko ustaškog genocida. Više od 30 godina nije urađena tako sveobuhvatna filmska partitura, muzički i produkcijski, na našem tlu, a odsvirao je Budapest Scoring Orchestra, jedan od najpoznatijih svetskih orkestara koji redovno snimaju muziku za buduće dobitnike Oskara i najvećih svetskih nagrada.
Pogledajte fotografije iz Kana
Na festivalu ste održali master klas o budućnosti muzike u TV formatima. Koliko se uloga filmske muzike promenila u eri striming platformi i bindžovanja? Šta je ono što današnji gledalac podsvesno traži od muzike u seriji?
- Muzika je jedan od ključnih elemenata filmsko-narativnog sistema kojim se direktno i nesmetano utiče na gledaoca i njegovu percepciju narativa i slike. Ona je tu da pomogne gledaocu da razume priču, odnose glavnih junaka i utiče na emocionalnu reakciju publike. Nakon toliko godina slušanja muzike unutar serije, svaki gledalac potpuno nesvesno očekuje da ga muzika lako i nesmetano uvede u svet fikcije i mašte. I pomogne mu da u tom svetu ostane do kraja.
Vi i Roman Goršek već godinama činite nezaustavljiv kreativni tandem, a oboje ste vrlo snažni autori. Kako izgleda vaša dinamika u studiju kada radite na novom projektu - da li se vaše vizije uvek odmah poklope ili do najboljih rešenja dolazite kroz konstruktivan kreativni sukob?
- Pošto Roman i ja dolazimo iz potpuno različitih svetova, to nam pomaže da se dopunjujemo i da svako pokriva određeni segment i stil muzike. Roman dolazi iz andergraunda i rokenrola i vrhunski je muzički producent, a ja sam više okrenuta aranžiranju i komponovanju, kao i orkestriranju. Produkcijske kuće nas zovu jer smo ozbiljan tim i samo nas dvoje radi posao koji inače radi desetak ljudi, sve od komponovanja i produciranja, preko postavljanja muzike u svakoj sceni, po čemu smo poznati, do uloge muzičkog supervizora i izbora pesama koje će se naći unutar serije.
Vaša karijera je impresivna i višeslojna - od pop i soul muzike, kojom ste menjali scenu regiona, do monumentalne primenjene muzike. Koliko vam je iskustvo pop kantautorke i izvođača pomoglo da osetite šta je potrebno filmskoj priči, a u čemu ste morali da potpuno promenite svoj muzički pristup?
- Pročitala sam zanimljiv rad filmskog teoretičara Džefa Smita, u kojem piše o kompozitorima koji su karijeru započeli u popularnoj, a kasnije se, sazrevajući kao autori i umetnici, okrenuli filmskoj muzici. On je skovao termin "hibridni kompozitori", opisujući autore koji su znanja, veštine i kreativne principe razvijene u popularnoj muzici preneli u rad za film i televiziju. Roman i ja pripadamo toj grupi kompozitora i verujem da je naše ogromno iskustvo i znanje koje smo stekli kreirajući popularnu muziku vrhunskog standarda doprinelo da sada kreiramo pamtljivu i emocionalno angažovanu muziku za serije i filmove, koju publika pamti i voli.
Kao neko ko se bavi i edukacijom i ko je svojim radom probio granice Balkana, šta biste savetovali mladim kompozitorima u Srbiji? Šta je, osim čistog talenta, presudno za opstanak i uspeh na surovom međunarodnom tržištu?
- Svedoci smo ogromnog razvoja TV produkcije u Srbiji u poslednjih desetak godina i nadam se da će i u ovo teško vreme to da se nastavi. Kompozitora filmske muzike koji znaju dobro da rade ovoj posao u Srbiji, nažalost, ima malo, jer je potrebno znanje o izuzetno važnom odnosu slike i muzike/zvuka, velika ljubav prema filmu i serijama, široko poznavanje stilova, aranžiranja i produkcije, kao i znanje o psihologiji i uticaju filmske muzike. Nemojmo zaboraviti kakvi velikani su postavili temelje muzike za serije i filmove na ovim prostorima - Zoran Simjanović, Voki Kostić, Mića Marković i moj otac Kornelije, koji je uradio muziku za više od 50 filmova i osvojio dve Pulske arene. Mladi ljudi koji danas žele ozbiljno da se bave filmskom muzikom, pored formalnog obrazovanja, koje, nažalost, u ovom trenutku nije moguće nigde u našem regionu, treba da imaju i praktično. Ceo život sam veliki poznavalac filma i televizije, pogledala sam i analizirala stotine filmova, TV serija i njihovih muzičkih partitura, što je samo po sebi svojevrsno obrazovanje. Srbija treba da kreira serije koje mogu da komuniciraju sa celim svetom, moderne, savremene produkcije.
Postoji li neki specifičan žanr na filmu ili televiziji za koji dosad niste pisali muziku, a priželjkujete ga?
- Trileri i melodrama su moji omiljeni žanrovi, ali volim i misterije i istorijske teme. Zanima me rad isključivo i samo na vrhunskim TV serijama i filmovima, sa kreativnim i inspirativnim stvaraocima, i nadam se da će ih biti više u Srbiji u narednom periodu.
Šta je sledeće na čemu radite? Čeka li vas film "Sretenje" Gage Antonijevića?
- Kan nam je dosta pomogao u povezivanju sa mnogim stranim producentima, pa je tako došlo i do nekih ideja o koprodukcijama, koje nas izrazito zanimaju. Što se filma "Sretenje" tiče, producenti tog filma će odlučiti koga će da angažuju.
Bonus video: O filmu "Dara iz Jasenovca"