Filmska umetnost ne nudi uvek utehu, već istinu: Emotivan govor Anice Dobre
U Jugoslovenskoj kinoteci počeli su 12. Dani slovenačkog filma. Publika ima prilike da pogleda 20 ostvarenja do nedelje, a reviju je otvorila glumica Anica Dobra, koja se obratila prisutnima biranim rečima. Njen emotivni i duhoviti govor podsetio je prisutne u prepunoj sali na suštinsku moć filmske umetnosti da pokreće emocije, ali i na neraskidive veze između slovenačke i srpske kulture.
Glumica je prisutne pozdravila u, kako je poetično opisala, "čudesnoj kutiji sazdanoj od zidova i platna, gde vreme ne prolazi, nego treperi". Istakla je da joj je posebno zadovoljstvo što je ovogodišnji autor u fokusu svestrani umetnik Gregor Božič. Uz simpatičnu dozu humora, primetila je da Božič gotovo sve radi sam - on režira, snima i montira. Nazvala ga je genijalcem, dodavši u šali da je to možda i dokaz onoga što se dešava kad produkcija nema dovoljan budžet, pa autor sve mora sam.
Snaga "male" kinematografije
Govoreći o slovenačkom filmu, naglasila je da ova "mala" kinematografija zapravo poseduje snagu mnogo većih sistema. Budući da "nema gde da se sakrije" i nema buke iza koje bi se izgubila, ona prosto mora da bude precizna, iskrena, svoja, pa čak i neprijatna ako je to potrebno.
- Postoji neka tiha, gotovo neizgovorena veza između slovenačkog i srpskog filma. Oba razumeju da se velike teme ne nalaze u velikim rečima, već u malim životima, u licu čoveka, u pauzi između dve rečenice, u onome što se prećuti - istakla je glumica na otvaranju.
Osvrnula se i na svoje duboko lično iskustvo sa slovenačkim filmom, podsetivši na rad na ostvarenju "Belo se pere na 90". Priznala je da su joj izgovor slovenačkog i jezička barijera bili izazov, ali su se s vremenom pretvorili u prednost i vic.
- Snimanje ovog filma opisala bih kao ulazak u hladnu vodu i emotivnu centrifugu, posle koje izlazite čisti, ušuškani i topli.
Ona ističe da nakon takvih ostvarenja gledalac ima snažnu potrebu da nekoga zagrli.
Pogledajte fotografije Anice iz Sarajeva
- Deo mog srca i duše zauvek je ostao negde u Sloveniji - kazala je.
Gostima iz Slovenije poželela je toplu dobrodošlicu u Beograd, opisavši ga kao grad koji ume da bude bučan i haotičan, ali koji ima nepopravljivo srce. Uz opasku da posle dobre istine i dobrog filma obično ide i dobra večera, primetila je da se naše dve kulture i tu odlično razumeju, s tim što kod nas u Srbiji "ima malo više hleba u svemu". Duhovito je upozorila goste da se lokalno gostoprimstvo meri količinom hrane i savetovala im da izdrže "čak i kad više ne mogu da ustanu od stola".
Iako je prolećno veče mirisalo na lipe i mamilo da se ostane napolju, ona je zahvalila publici što je odlučila da uđe u salu.
- Ono što ćete gledati narednih dana nije beg od života, nego njegov najtačniji odraz - poručila je i svoj govor zaključila molbom publici da ugasi telefone i dozvoli filmu da uradi ono što najbolje zna: da ih malo poremeti, pomeri i promeni, a potom je festival i zvanično proglasila otvorenim.
Poseban
Festival je otvorilo ostvarenje "Nestašne devojke" rediteljke Urške Đukić. Film je premijerno prikazan na 75. Berlinalu 2025. godine u selekciji "Perspektive", gde je osvojio i prestižnu nagradu filmske kritike FIPRESCI. Film "Nestašne devojke" osvojio je ukupno 27 nagrada na festivalima širom sveta, a bio je i slovenački kandidat za Oskara. Nominovan je i za nagradu Evropske filmske akademije u kategoriji najboljeg filma. U Beograd je kao gošća stigla glumica Mina Švajger.
Pogledajte video: Anica Dobra o hit seriji