KOLOŽEG, DERIKOŽA, SREČKO: Ovo su stari srpski nazivi za mesece koje smo zaboravili
Foto: Profimedija

Svi sloveni su imali svoj kalendar

KOLOŽEG, DERIKOŽA, SREČKO: Ovo su stari srpski nazivi za mesece koje smo zaboravili

Ludi svet -
Nazivi su označavali prirodne pojave - klimatske i atmosferske, običajne radnje, poljoprivredne radove

Mnogo pre današnjeg kalendara, Sloveni su imali svoj kalendarte i svoje mesece u godini koje su opisno nazivali, prilagođavajući imena pojavama, iz njima poznatog sveta, koji ih okruživao. Nazivi su označavali prirodne pojave - klimatske i atmosferske, običajne radnje, poljoprivredne radove. Tako je bilo kod svih slovenskih naroda. Danas, mnogi čak i ne znaju za njegovo postojanje, jer je dugo vremena van službene upotrebe, zamenjen rimskim kalendarom.

Evo naziva meseca koje smo koristili do skoro kraja 19. veka.

* JANUAR - KOLOŽEG, potiče od reči kolo - sinonim za Sunce i žeg - toplota, žega. Oslikava jačanje i buđenje sunca. Kroz brojne običajne radnje zabeleženo je da su Srbi novu kalendarsku godinu, odnosno novi godišnji ciklus, dočekivali uz simbolično paljenje kolskih točkova obmotano slamom. Na taj način se prizivalo toplije vreme i nagoveštavao dolazak proleća i novog rađanja, a ime je dobio po loženju drva zbog hladnoće i kako bi se uvećala moć zubatog zimskog sunca.

* FEBRUAR - SEČKO, mesec kada se zbog hladnog vremena seku drva. Kod Hrvata je to sijećan što je isto.

* MART - DERIKOŽA, opisana je najveća bojazan od smrti baš u ovom mesecu. To je mesec kada se susreću zima i proleće. Najveća stopa smrtnosti, kako ljudi tako i kod životinja, bila je u ovom periodu. Neki izvori tvrde da je ovaj mesec bio pogodan i za dranje i štavljenje kože, pošto je bio vreme kada su se domaće životinje ubijale zbog nestašice hrane na kraju zime.* APRIL - LEŽITRAVA, po rastu trave koja je bila prekrivena snegom.

* MAJ - CVETANJ, po cvetanju biljaka i drveća.

* JUN - TREŠNJAR, po sazrevanju prvih voćaka.* JUL - ŽETVAR, vreme kada je počinjala prva žetva.

*AVGUST - GUMNIK, pošto se tada žetva prenosila iz polja na gumno, mali horizontalni plato ograđen kamenom na kome se vršilo žito, ali takođe i mesto na kome su se ljudi sastajali radi druženja, dogovaranja i igre.

* SEPTEMBAR - GROZDOBER, pošto se tada bralo grožđe.

* OKTOBAR - ŠUMOPAD, vreme kada je lišće počinjalo da žuti, crveni i opada.

* NOVEMBAR - STUDEN, zbog hladnog vremena u kasnoj jeseni i osećaja bliske zime koja je ili već u suštini došla ili će doći uskoro.

* DECEMBAR - KOLEDAR, i označavao je vreme kada počinju obredne procesije i narodni rituali za doček Nove godine.

Foto: Profimedija
Foto: Profimedija

(lookerweekly.com)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track