SRBI DEMOKRATIJU POGREŠNO TUMAČE: Mirjana Karanović o politici i novom filmu i nadimku MIRA ALAPAČA!
Foto: Dragana Udovičić

iskreni intervju

SRBI DEMOKRATIJU POGREŠNO TUMAČE: Mirjana Karanović o politici i novom filmu i nadimku MIRA ALAPAČA!

Pop kultura -

Mirjana Karanović, jedna od naših najistaknutijh glumica, poznata i po svojim svojim oštrim kritikama na račun društva i politike, sada se posle učešća u emisiji "Hit tvit" televizije Pink našla na udaru jednog dela javnosti, ovog puta onih koji je smatraju "svojom".

Karanovićevoj se na društvenim mrežama zamera to što se pojavila na ovoj televiziji, što nije bila eksplicitnija u svojim stavovima, a pre svega to što nije bila oštrija prema svojim sagovornicima, premijerki Ani Brnabić i Nebojši Krstiću.

- Nikad nisam odustajala od ideje da govorim samo ono što mislim, bez ikakvog kalkulisanja i politikantskog profita. Kao umetnik sam uvek mislila da moram da budem humanista i imam kritički odnos prema svetu u kojem živim i kritički odnos prema samoj sebi - kazala je Karanovićeva za Tanjug.

foto: Dragana Udovičić

Junakinja knjige: Obožavala sam da budem Mira Alapača

Glumica Mirjana Karanović postala je junakinja i nove knjige "Fazoni i fore", koju je Ljubivoje Ršumović nedavno objavio za "Lagunu". Čuvena serija, snimana pre gotovo četiri decenije, obeležila je detinjstvo brojnih generacija, kao i njena uloga Mire Alapače i čuvena rečenica "Slađo, sestro slatka", a sada su najbolji delovi preneti i na papir.

- Ne mogu da vam opišem koliko sam bila srećna kad sam dobila taj tekst i ulogu. Obožavala sam kao mala "Neven" i emisiju Džona Bajforda, a nikad pre toga nisam igrala u programu za decu. Reditelji su mi davali samo ozbiljne uloge - kaže Mira. Glumica je ponosna što je snimala s velikanima poput Raše Popova i Ljubivoja Ršumovića.

- Ršum je moj lik u knjizi i seriji nazvao Mira Alapača. Trebalo je da igram sebe, a nisam alapača (smeh). Meni se najviše dopalo što je tu bio lik Slađe, kao neke princeze na zrnu graška. Stalno smo se smejali. Nisam ni sanjala da će se to nastaviti. Ne sećam se ni koliko puta sam to radila, jedno pola moga života - konstatuje glumica.

Dijalog je najbolji način da se dođe do nekog kompromisa, smatra ona, ali i uverena je da mi kao društvo nismo naučili šta bi ta reč trebalo da znači. - Kompromis kod nas u velikom broju slučajeva znači slabost - kaže proslavljena glumica, a to što govori svoje mišljenje, ističe, ne znači da uvek istrese sve iz sebe o nekoj temi. - Treba paziti šta govoriš, na koji način to govoriš, jer može povrediti ljude. Kod nas se demokratija tumači na generalno pogrešan način. Mislim da svakako ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, ali nemaju pravo da vređaju i omalovažavaju druge i prenose mržnju - kaže Karanović.

foto: Dragana Udovičić

Ona ponavlja da samo jedan model komunikacije vodi do razrešenja problema u bilo kom društvu, pa i našem, a to je dijalog, jer samo on vodi do kompromisa.

- Morali bismo da se odmaknemo od stava "zašto ja da napravim kompromis, a ne ti". Iz takvog ušančenog stava proizlazi i pitanje krivice i ratnih zločina - ko je bio veća žrtva, o čijim stradanjima se više govorilo. Mi smo još uvek na tom nivou da merimo koliko naših, koliko vaših... - kaže glumica i dodaje da omalovažavanje tuđih žrtava znači omalovažavanje takozvane sopstvene žrtve i da sve što radi u filmu i pozorištu jeste stav, nešto što zapravo zastupa i za šta se zalaže.

- Važno mi je da me jednog dana ne bude sramota od svega što sam uradila i svega što sam govorila. Da ne lažem, da ne predstavljam nikakve tuđe misli. Ako se već stidim nekih drugih stvari, barem da budem poštena u odnosu na to kako sebe predstavljam - kazala je Karanovićeva.

Scena iz filma Dobra žena
Scena iz filma Dobra žena

Posle velikog uspeha sa filmom "Dobra žena", Karanovićeva će se ponovo naći u ulozi rediteljke.

- Radimo finalne verzije scenarija za moj novi film "Majka Mara". U središtu filmske priče žena mojih godina. To su neke osamdesete godine, kada smo mi koji smo tada imali 20 godina verovali da će devedesete biti period nekog uspostavljanja karijere i života, ostvarivanja životnih ciljeva kao što su brak i porodica. Onda su ratovi sve to zaustavili i odložili i živeo se neki život koji niko od nas nije verovao da može da se dogodi, i onda se zapravo taj život posle 2000. godine pretvorio u poteru za uspehom i dokazivanjem količinom novca koje smo zaradili - kaže i dodaje da film govori upravo o ženi koja smatra da je ostvarila sve time što je zaradila novac i koja je u potrazi za sopstvenim uspehom zapostavila svog sina, kojeg u jednom trenutku gubi, i mora da preispituje ceo svoj sistem vrednosti.

foto: Zorana Jevtić

Kurir/ Foto: Dragana Udovičić

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track