Neki smatraju da su određene scene u seriji "Černobilj" naduvane tako da bi je učinile uzbudljivijom. Autor drame Krejg Mazin je rekao da nije bilo protrebe za preuveličavanjem događaja o nuklearnoj katastrofi koja se desila 1986. godine u Pripjatu u Ukrajini – stvarnost je bila još strašnija.
"Verovali ili ne, ovo je suzdržana verzija stvarnih događaja, neki događaji su bili gori", rekao je Mazin.
Serija počinje tragedijom u noći između 25. i 26. aprila 1986. godine, a u nastavku se bavi događajima posle katastrofe. Između ostalog, pratimo lik Valerija Legasova, fizičara, koji istražuje šta je dovelo do katastrofe i kako se ovaj tragičan incident odrazio na sve, pa i na njega. On je kasnije izvršio samoubistvo u svojoj kancelariji – to je istina.
A šta zapravo nije? Evo nekoliko momenata koji imaju važno mesto u seriji, ali ne i u istoriji:
Ko je zapravo Ulana Komiuk?
Jedan od glavnih likova u seriji nije postojao u stvarnosti – lik sovjetske nuklearne fizičarke Ulane Komiuk zapravo u sebi stapa mnoge nuklearne fizičare koji su bili uključeni u "čišćenje" Černobilja. Mazin nije slučajno izabrao da to bude žena.
Sovjeti su bili dosta progresivniji od nas na poljima nauke i medicine i imali su veliki procenat ženskih doktora.
Sila od 4 megatona
U drugoj epizodi, Komiuk obavještava SSSR da će naknadna eksplozija nositi silu od 2 do 4 megatona, čime će se izbrisati "celokupno stanovništvo Kijeva i dio Minska". Oslobađanje od zračenja, dodaje ona, "utiče na svu sovjetsku Ukrajinu, Letoniju, Litvaniju, Belorusiju, Poljsku, Čehoslovačku, Mađarsku, Rumuniju i veći deo Istočne Nemačke".
Jan Haverkamp, stručnjak za nuklearnu energiju, smatra da je to preterivanje.
"Oni ne spasavaju svet. Takva situacija bi mogla da se odigra ako bi se istopljeno jezgra nuklearnog reaktora došlo do podzemnih voda", dodao je on, ali kada se nuklearno jezgro počne topiti, topi se "na vrlo neujednačen način".
Tvrdnja da bi druga eksplozija nosila silu do 4 megatona, rekao je on, bila je "preterana".
Pad helikoptera
Da bi ugasili požar u jezgru, helikopteri su preletali preko reaktora da bi ga zatrpali tonama peska i bora. U rekreaciji ove scene, nuklearni fizičar Valerij Legason i vladin birokrata Boris Ščerbina gledaju u nemom užasu kako se jedan helikopter suviše približava radijaciji i pada.
U stvarnosti, pad se desio mesecima kasnije nego što je to opisano u seriji, ali je autor istakao da je rano u adaptaciji želeo da pokaže strahote sa kojima su se piloti suočavali iznad otvorenog reaktora.
Spomenika nije bilo
Iako je svaka scena pažljivo promišljena i svaki je detalj na svom mestu, fan iz Ukrajine primetio je da se u jednoj sceni u četvrtoj epizodi serije "Černobilj" omakao gaf.
U sceni se, naime, vidi spomenik koji je podignut čak 25 godina nakon vremena u kojem se radnja serije događa.
U pitanju je spomenik podignut kako bi se označila 25-ogodišnjica černobiljske katastrofe i odala počast ljudima koji su rizikovali svoje živote i zdravlje da bi zaštitili druge.
Kurir.rs/Dnevno.rs/Foto: Printskrin
NE PROPUSTITE
