VELIKA ISTORIJSKA GREŠKA U SERIJI NEČISTA KRV! Turci branili da zvone crkvena zvona, a prvo se nije čulo u VRANJU nego u BEOGRADU
Foto: This and that production

u fokusu

VELIKA ISTORIJSKA GREŠKA U SERIJI NEČISTA KRV! Turci branili da zvone crkvena zvona, a prvo se nije čulo u VRANJU nego u BEOGRADU

Pop kultura -

Na početku seriji "Nečista krv", koja se emituje vikendom na RTS, pratimo dopremanje crkvenog zvona iz Austrije u Vranje, po želji uglednog Srbina iz tog kraja Hadži Trifuna. Na polovini 19. veka, u vreme kada počinje saga o Trifunu i njegovim potomcima, čitave generacije našeg naroda, živeći u ropstvu, nikada nisu čule zvuk crkvenog zvona. Taj simbol hrišćanstva bio je strogo zabranjen pod turskom vlašću.

Nečista krv
foto: This and That produkcija

Iako je radnja serije smeštena u vreme slabljenja Osmanskog carstva, ostaje otvoreno pitanje da li je to zaista mogao biti trenutak u kome bi jedan Srbin, koliko god uticajan i bogat bio, dobio toliku slobodu da postavi zvono na pravoslavnu crkvu...

- Mi smo tu priču, ako smem tako da kažem, "falsifikovali" iz dramaturških razloga. Bila je to velika stvar, postaviti ono na crkvu u Osmanskom carstvu 1850. godine i Hadži Trifun tada nije mogao to da uradi u Vranju - navodi reditelj Milutin Petrović u saopštenju RTS.

Patrijarh Irinej, Saborna Crkva
foto: Ana Paunković

Istorija beleži da je prvo zvono u Srbiji postavljeno na Sabornoj crkvi u Beogradu 1838. godine.

- Ceo Beograd se skupio da ga čuje, a Turci su bili toliko zastrašeni ovim događajem da su pucali u vazduh iz svih oružja s Kalemegdanske tvrđave ne bi li zaglušili taj zvuk. Do tada Srbi generacijama nisu čuli zvuk zvona. Čuli su ga samo Beograđani kada bi vetar iz pravca Zemuna doneo tihi zvuk rimokatoličkih zvona - priča Petrović i podseća da je u radnoj verziji film "Nečista krv - greh predaka" nosio naziv "Hadžijino zvono".

Dragan Bjelogrlić, Milutin Petrović
foto: Damir Dervišagić

Zanimljivo je da scene u kojima Hadži Trifun u pratnji uglednih vranjanskih Srba poklanja zvono manastiru nisu snimljene u Vranju niti u scenografiji u Ripnju, specijalno podignutoj za potrebe serije. Bjelogrlić je u ovim upečatljivim scenama u manastir Poganovo, koji se nalazi u opštini Dimitrovgrad, u veličanstvenom kanjonu reke Jerme. Manastir je podignut u 14. veku, kao zadužbina srpskog plemića Konstantina Dejanovića Dragaša (sestrića cara Dušana) i njegove supruge Jelene, a posvećen je Svetom Jovanu Bogoslovu.

- Radi postizanja dramaturških efekata, kako bismo gledaocima dočarali uticaj i moć koju je Hadži Trifun imao u sredini u kojoj je živeo, reditelj i scenaristkinja Milena Marković, zadužena za adaptaciju originalnog scenarija Voje Nanovića, zaslugu za donošenje prvog crkvenog zvona u Srbiju pripisali su Hadži Trifunu - iako ni za ni protiv ovakve "tvrdnje" ne postoje pisani dokazi - navodi Petrović.

Razlog zbog kog je ekipa serije "Nečista krv" odabrala upravo Poganovo jeste to što je ovaj manastir gotovo u potpunosti zadržao svoj autentični izgled. Naime, do 1927. godine nije bilo prohodnih puteva do njega kroz kanjon Jerme. Zahvaljujući tome, za razliku od većine srpskih svetinja, manastir Poganovo nikada nije pustošen.

Nečista krv
foto: This and That Productions

Kurir.rs

Bonus video:

03:05

KOLIKO ME POVREDIŠ, TOLIKO TI I VRATIM: Katarina Radivojević nikad otvorenija, evo kako se nosi sa onima koji je iznevere!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track