PRIČA PITERA BOGDANOVIČA: Sin migranta iz Rume osvojio je Holivud, a zbog droge i bluda, od raja život mu se pretvorio u PAKAO
Foto: Profimedia

Potresno

PRIČA PITERA BOGDANOVIČA: Sin migranta iz Rume osvojio je Holivud, a zbog droge i bluda, od raja život mu se pretvorio u PAKAO

Pop kultura -

Piter Bogdanovič, američki reditelj, scenarista, glumac, producent, kritičar i istoričar filma srpskog porekla preminuo je u 83. godini.

Bogdanovič je o sebi često govorio kao o žrtvi holivudskog sistema koja podržava propagandnu umetnost, a svoju karijeru posmatrao kao srušene filmske snove. Ipak, njegovo stvaralaštvo uživa veliki značaj među postmodernim rediteljima poput Kventina Tarantina i Vesa Andersona. Donosimo vam njegovu neobičnu životnu priču i put od tranja do zvezda.

Kventin Tarantino
foto: Profimedia

Borislav Bogdanovič (1899-1970), posle studija slikarstva u Zagrebu i muzike na Konzervatorijumu u Pragu, vratio se u rodnu Rumu, nameran da tu ostane. Ali kad je propao na konkursu za sekretara Matice srpske, naljutio se i preselio u Zagreb. U ovom gradu oženio se devojkom kojoj je davao časove klavira. Pošto je ona bila Jevrejka, u martu 1939. pred nacizmom su pobegli u SAD. Četiri meseca kasnije rodio im se sin Piter.

Borislav Bogdanovič je 1970. pao sa skele dok je na jednom zidu radio veliku sliku "Lov na bafale", i umro, a Piter je postao slavni američki režiser. Legenda kaže da je Piter Bogdanovič u svet filma ušao kao dečak, tako što je s roditeljima svakodnevno odlazio u bioskop i prevodio im dijaloge sa ekrana, jer nisu znali engleski a to je bio najbrži način da nauče jezik. U svakom slučaju, zna se da je kao mladić gledao i po četiri stotine filmova godišnje. U to vreme uzimao je časove glume i igrao u pozorištu, a njegov put ka slavi počinje šezdesetih godina, kad je postao urednik filmskog programa Muzeja moderne umetnosti u Njujorku. To ga je učinilo poznatim u umetničkim krugovima i omogućilo mu da napiše dve vrlo zapažene knjige o Orsonu Velsu i Džonu Fordu. Vels ga je uveo na velika vrata u svet umetnosti i mnogo je uticao na njegov rediteljski rad.

Sa 32 godine Bogdanovič je režirao film "Poslednja bioskopska predstava" (1971). Dobio je i dva Oskara, za najbolju mušku i najbolju žensku sporednu ulogu. Uspeh je ponovio i s komedijom "Što te tata pušta samu?" (1972) i "Mesecom od papira" (1973).

Uspeh je imao i naličje: zbog alkohola, droge i bluda, raspao mu se brak sklopljen kad je imao 23 godine. Posle sedmogodišnje haotične veze sa Sibil Šepard, otpočeo je romansu s Plejbojevom zečicom Doroti Straten. Ali ona je već bila udata. U leto 1980. godine ljubomorni muž je ubio Doroti Straten i sebe, a osam godina kasnije Piter Bogdanovič se oženio njenom dvadesetogodišnjom sestrom Luiz.

To je bila njegova najduža veza - trajala je 13 godina. U braku s Luiz dobio je dve ćerke. Početkom ovog veka Bogdanovič se posvetio radu sa studentima, ali je i glumio u mnogim popularnim ostvarenjima: serijama "Sopranovi", "Zakon i red", "Kako sam upoznao vašu majku", a pozajmio je glas liku u "Simpsonovima" i Tarantinovom "Kil Bil 1" i "Kil Bil 2". Svojevremeno je odbio ponudu da režira "Kuma", jer nije hteo da se bavi temom o mafiji. Svetska federacija filmskih arhiva 2007. dodelila mu je nagradu za životno delo, svrstavajući ga rame uz rame s velikanom kao što je Bergman, a filmski kritičari smatraju ga ravnim Lukasu, Spilbergu, Ćiminu i Kopoli. Nekoliko puta dolazio je u Srbiju, a 2014. najavio je snimanje dokumentarnog filma o životu svog oca u Rumi.

Peter Bogdanovich
foto: Profimedia

Kurir.rs

Bonus video:

01:20

HOLIVUD I MRAMORAK! KURIR U SELU ŽENE NBA ZVEZDE Bivša striptizeta zaboravila svoje! Danijelina baka za praunuka saznala iz novina

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja