Da li imate toksičnog šefa, a da toga niste ni svesni? Evo šta raditi da sačuvate živce pre nego date otkaz
Ponedeljak je ujutru. Telefon zazvoni, na ekranu se pojavi ime šefa i već osećate neprijatnost u stomaku. Razmišljate da li ste nešto pogrešili, da li vas čeka nova kritika ili još jedan zadatak koji je trebalo da bude gotov "juče". Poznat osećaj?
Većina ljudi tokom karijere naiđe na zahtevnog nadređenog. Neko je strog, neko detaljan, neko traži mnogo. Takve situacije nisu prijatne, ali su deo poslovnog života. Problem nastaje kada odnos sa šefom počne da utiče na vaše samopouzdanje, raspoloženje i zdravlje.
Granica između zahtevnog i toksičnog šefa nije uvek očigledna. Mnogi zaposleni godinama misle da preteruju, da su preosetljivi ili da je problem u njima. Stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da određeni obrasci ponašanja mogu ostaviti ozbiljne posledice po psihičko stanje zaposlenih, naročito ako dugo traju.
Nije svaki loš menadžer toksičan
Pre nego što nekome zalepimo etiketu, važno je napraviti razliku. Neki rukovodioci jednostavno nemaju dovoljno iskustva u vođenju ljudi. Odlični su stručnjaci u svom poslu, ali nikada nisu naučili kako da motivišu tim, rešavaju konflikte ili daju konstruktivnu kritiku.
Kod toksičnog šefa situacija izgleda drugačije. Njegovo ponašanje se često zasniva na kontroli, zastrašivanju i stvaranju nesigurnosti među zaposlenima. Takvi ljudi neretko prisvajaju tuđe zasluge, omalovažavaju saradnike ili koriste poziciju moći kako bi održali dominaciju.
Jedan dan vas hvali, drugi dan vas ponižava
Jedna od najčešćih osobina toksičnih nadređenih jeste nepredvidivost. Danas ste najbolji zaposleni u firmi, sutra slušate kako ništa ne radite kako treba. Pravila se menjaju bez najave, prioriteti se pomeraju iz sata u sat, a vi nikada niste sigurni šta se od vas zapravo očekuje. Zaposleni često opisuju takvu atmosferu kao hodanje po jajima. Svaki razgovor postaje potencijalni izvor stresa, dok se pažnja više troši na procenu raspoloženja šefa nego na sam posao.
Kada šef koristi moć protiv zaposlenih
Posebno zabrinjavaju situacije u kojima nadređeni koriste informacije protiv članova tima. Privatni razgovori postaju tema kancelarijskih tračeva. Pojedini zaposleni dobijaju privilegije, dok se drugi javno kritikuju. Ideje se odbacuju bez razloga, uspešni projekti pripisuju rukovodiocu, a problemi se prebacuju na podređene. Takvo ponašanje stvara atmosferu nepoverenja. Ljudi počinju da ćute, izbegavaju sastanke i povlače se iz komunikacije kako bi izbegli nove neprijatnosti.
Posao se završio, ali poruke ne prestaju
Još jedan znak upozorenja jeste nepoštovanje granica. Poruke kasno uveče. Pozivi tokom vikenda. Očekivanje da budete dostupni u svakom trenutku. Mnogi zaposleni vremenom počinju da veruju da je to normalno i da posao mora biti na prvom mestu bez obzira na privatni život.
Stručnjaci upozoravaju da zdravo radno okruženje podrazumeva poštovanje vremena van kancelarije. Nadređeni koji konstantno zadire u privatni prostor zaposlenih često doprinosi osećaju iscrpljenosti i hroničnog stresa.
Kako toksičan šef utiče na mentalno zdravlje
Posledice nisu samo poslovne. Dugotrajna izloženost stresu može dovesti do anksioznosti, nesanice, pada samopouzdanja i emocionalne iscrpljenosti. Kod nekih ljudi javljaju se glavobolje, problemi sa varenjem, bolovi u mišićima i stalni osećaj napetosti. Mnogi primećuju da ih posao prati i kada dođu kući. Razmišljaju o svakom razgovoru, analiziraju svaku poruku i unapred zamišljaju naredni sukob. Vremenom se javlja osećaj da nikada nisu dovoljno dobri, bez obzira na rezultate koje postižu.
Šta možete da uradite ako prepoznajete ovo
Prvi korak jeste da verujete sopstvenom osećaju. Ako se svakodnevno osećate poniženo, zastrašeno ili iscrpljeno, važno je da ne umanjujete ono što doživljavate. Zapisivanje konkretnih situacija može pomoći da jasnije sagledate obrazac ponašanja. Čuvajte mejlove, poruke i drugu poslovnu komunikaciju. Dokumentacija može biti korisna ukoliko odlučite da problem prijavite. Razgovore sa problematičnim nadređenim najbolje je držati u profesionalnim okvirima. Fokus treba da ostane na poslu, zadacima i činjenicama.
Podrška menja mnogo više nego što mislite
Toksično radno okruženje često navodi ljude da se izoluju. Razgovor sa prijateljima, porodicom, kolegama od poverenja ili psihologom može pomoći da dobijete objektivniju sliku situacije. Podrška drugih ljudi često vraća samopouzdanje koje je narušeno mesecima ili godinama pritiska. U pojedinim slučajevima potrebno je uključiti ljudske resurse ili nadređene na višem nivou, uz pažljivo procenjivanje svih okolnosti.
Kada je odlazak najbolja odluka
Nekada problem nije moguće rešiti. Koliko god voleli svoj posao, nijedna plata, pozicija ili prestižna firma ne mogu nadoknaditi ozbiljno narušeno mentalno zdravlje. Stručnjaci ističu da je sasvim opravdano razmišljati o promeni radnog mesta ukoliko dugotrajna izloženost toksičnom ponašanju ugrožava kvalitet života. Posao može da se promeni. Zdravlje mnogo teže.
Prepoznavanje problema nije znak slabosti već prvi korak ka zaštiti sopstvenog mira, samopouzdanja i dostojanstva. Ponekad upravo ta odluka predstavlja najvažniji poslovni potez koji ćete napraviti.
(Kurir.rs/Ona.rs)
Pogledajte video: Generacija Zed ne prihvata poslove koji narušavaju sociljalni život