Slušaj vest

Svakodnevno koristimo predmete čije nazive uzimamo zdravo za gotovo, uvereni da govorimo čistim maternjim jezikom. Međutim, ako biste danas u prodavnici zatražili posudu u kojoj držite vodu za brisanje poda ili u koju sakupljate voće, upotrebili biste tuđicu. Da li ste znali da su reči "kofa" i "kanta", koje označavaju ovu nezaobilaznu posudu u svakom domaćinstvu, zapravo pozajmljenice iz stranih jezika?

kofa
kofa Foto: David Kashakhi / Alamy / Profimedia

Reč kofa u naš jezik stigla je tokom turskih osvajanja, dok smo reč kanta usvojili mnogo kasnije, iz nemačkog jezika. I obe su se do te mere odomaćile u srpskom jeziku da ih danas gotovo niko ne doživljava kao strane. S druge strane, stara srpska reč za ovaj predmet gotovo je potpuno nestala iz svakodnevnog govora.

Ta zaboravljena srpska reč glasi – kabao.

Kabao je nekada označavao tradicionalnu drvenu posudu sa jednom drškom, koja se na našim prostorima vekovima koristila za mužu krava, ovaca i koza, kao i za nošenje vode sa izvora.

Klikom na link saznajte koje srpske reči su ušle u turski jezik.

narodna nošnja, tradicija, opanci
ilustracija Foto: stivog / Alamy / Profimedia

Kako su drvene posude u seoskim domaćinstvima zamenjene limenim, a potom i plastičnim, tako je i reč "kabao" tiho otišla u istoriju.

Ipak, iako je sam predmet nestao iz upotrebe, reč je uspela da preživi u jednom od najčešćih narodnih idioma. Kada napolju pada jaka kiša, često kažemo da "lije kao iz kabla". Većina ljudi koristi ovaj izraz automatski, ne znajući da njime zapravo opisuju silovito prosipanje vode iz te stare, danas gotovo zaboravljene drvene posude.

Ovaj primer pokazuje kako se jezik menja pod uticajem istorijskih okolnosti, ali i kako se u njemu, kroz fraze i idiome, čuvaju delovi naše zaboravljene materijalne kulture.

(Kurir.rs/ Žena)

Bonus video: 

01:20
"RAĐAMO SE SA REČNIKOM NEVERBALNE KOMUNIKACIJE" Stručnjak šokirao: Naučno je dokazano, OVAJ eksperiment genima je pokazao sve! Izvor: Kurir televizija