Slušaj vest

Mesečarenje ili somnambulizam stanje je u kojem se osoba ponaša kao da je budna dok je zapravo u dubokom snu, a može da uključuje hodanje, pričanje ili obavljanje svakodnevnih radnji. Mogu da ga podstaknu stres, nedostatak sna, određena zdravstvena stanja i lekovi.

Iako najčešće ne zahteva lečenje, može uzrokovati umor i ometati san ukućana, a u nekim slučajevima i uključivati opasne aktivnosti. Ako se ponavlja ili se javlja uz druge simptome, preporučuje se poseta lekaru, piše Verywell Health.

profimedia0161722540.jpg
Foto: Profimedia

Lekovi i alkohol

Okidači za mesečarenje mogu biti alkohol i određeni lekovi, naročito oni koji utiču na san i nervni sistem. Među njima su pojedini lekovi za nesanicu, benzodiazepini, antidepresivi, litijum i neki antipsihotici. Rizik može da zavisi od vrste leka, doze i individualne reakcije organizma.

Ako se mesečarenje pojavi nakon uvođenja nove terapije, važno je razgovarati s lekarom pre bilo kakve promene uzimanja leka.

Stres

Istraživanja pokazuju da su stresni događaji tokom dana jedan od glavnih okidača mesečarenja kod odraslih. Život pod velikim stresom može poremetiti kvalitet sna i povećati rizik od nesanice, što kod nekih ljudi može dodatno da doprinese pojavi mesečarenja.

Mlad čovek leži na podu, spavanje, opuštanje
Ne postoje naučni dokazi da spavanje na podu zaista pomaže kod bolova u leđima. Foto: Shutterstock

Manjak sna

Epizodu mesečarenja mogu da podstaknu nedostatak sna, neredovan raspored spavanja i izražen umor. Studije upućuju na to da manjak sna može povećati učestalost i složenost epizoda mesečarenja, naročito kada osoba napokon zaspi.

Migrena

Migrene i poremećaji spavanja, poput mesečarenja, škrgutanja zubima i noćnih mora, često su povezani. Kod osoba koje pate od migrene s aurom zabeležena je veća učestalost mesečarenja. Naučnici još nisu utvrdili tačne mehanizme, ali smatraju da bi veza mogla da bude u zajedničkim anatomskim putevima u mozgu.

Devojka se se drži za glavu zbog napada migrene
Kod oko 30% ljudi, napad migrene počinje tzv. aurom – vizuelnim fenomenima poput svetlosnih obrazaca ili iskrivljenog vida, često u polovini vidnog polja Foto: Shutterstock

Povišena temperatura

Bolest ili povišena temperatura, naročito kod dece, mogu izazvati mesečarenje. Temperatura takođe može da skrati ukupno trajanje REM faze sna i podstakne bizarne snove ili noćne more.

Poremećaji disanja u snu

Mesečarenje je češće kod osoba s opstruktivnom apneom, stanjem u kojem disanje tokom noći više puta prestaje. To se može povezati s prekidima sna i snabdevanjem mozga kiseonikom, ali tačna veza još nije jasna.

žena ne može da zaspi od vrućine
Foto: Sergey Mironov / Alamy / Profimedia

U nekim slučajevima lečenje apnee smanjuje učestalost epizoda mesečarenja. Istraživanja pokazuju da osobe s teškom apneom imaju dvostruko veće izglede za mesečarenje od onih s blagim oblikom bolesti.

Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

Studije pokazuju da je GERB povezan s poremećajima spavanja, kao što su kraće trajanje i lošiji kvalitet sna. Čini se da je veza između simptoma GERB-a i poremećaja spavanja dvosmerna, ali su poremećaji spavanja jači faktor rizika za pojavu simptoma GERB-a nego obrnuto.

mesecarenje.jpg
Foto: Profimedia

Parkinsonova bolest

Neka istraživanja sugerišu da oko 10 odsto osoba s Parkinsonovom bolešću mesečari. Razlog može biti neurodegeneracija povezana s bolešću, koja ometa regulaciju buđenja tokom spavanja.

Sindrom nemirnih nogu

Sindrom nemirnih nogu je poremećaj kretanja i spavanja koji može ozbiljno da naruši san jer izaziva neodoljivu potrebu za pomeranjem nogu, posebno noću. To dovodi do čestih buđenja i manjka sna, što može da postane okidač za mesečarenje.

dete spavanje krevet lampa
Foto: Nina Lishchuk/Shutterstock

Kada i zašto se događa?

Mesečarenje se, kao i druge parasomnije, događa tokom delimičnog buđenja iz NREM faze sna, najčešće sat do dva nakon usnivanja.Većina epizoda traje pet do deset minuta, mada neke mogu potrajati i duže. Istraživanja sugerišu da mesečarenje uključuje promene u moždanim procesima koji brišu granicu između sna i budnosti.

Dok osoba mesečari, prednji delovi mozga spavaju, dok su motorička područja i dalje aktivna. Iako može da se kreće, osoba nije potpuno svesna okoline niti normalno percipira nadražaje. Mesečarenje je znatno češće kod dece nego kod odraslih, a najčešće se javlja između treće i sedme godine života.

Devojka spava
Da li je zdravo spavati sa klima uređajem Foto: Chris Rout / Alamy / Profimedia

Kako prepoznati mesečara

Postoji nekoliko uobičajenih znakova. Oči osobe su otvorene, ali deluje odsutno i ne prepoznaje vas. Može da razgovara ili odgovara besmislicama. Ponašanje je često neobično, na primer mokrenje na čudnim mestima, pripremanje hrane usred noći ili izlazak iz kuće u pidžami.

Ako pokušate da je probudite, reakcija može biti čudna ili agresivna. Osobe koje mesečare uglavnom se ne sećaju šta se dogodilo.

profimedia0296724462.jpg
Foto: Profimedia

Dr Smita Patel objašnjava da mesečari, ako ih naglo trgnete iz sna, reagiraju instinktom borbe ili bega. "Mogu da zamahnu ili padnu, što može da dovede do povrede njih samih ili osobe koja ih budi. Podstaknite mesečara da se vrati u krevet ili ga nežno odvedite nazad kako bi nastavio da spava", savetuje ona.

Da li je mesečarenje opasno?

Mesečarenje nosi rizik od padova, povreda i drugih opasnih situacija jer su percepcija i rasuđivanje tokom epizode narušeni. Osoba može nesvesno da rukuje opasnim predmetima ili da se upusti u rizične aktivnosti.

Dijagnoza i lečenje

Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu simptoma, uz pomoć svedočenja ukućana ili snimaka, a ponekad se sprovodi i studija spavanja. Većini ljudi nije potrebno posebno lečenje, ali važno je obezbediti sigurno okruženje, dovoljno sna i dobru higijenu spavanja. Lekaru se treba obratiti ako mesečarenje postane učestalo, uključuje opasno ponašanje ili uzrokuje izraženu dnevnu pospanost.

(Kurir.rs/ Index.hr)

Video: Obratite pažnju ukoliko neko u vašem okruženju mesečari

03:05
Obratite pažnju ukoliko neko u vašem okruženju mesečari - može doći do ozbiljnih fizičkih povreda! Izvor: Kurir televizija