Zbog misteriozne epidemije ljudi su plesali do smrti: Sumnjalo se da su ih zaposeli demoni, evo kako je došlo do masovne histerije
- U Strazburu 1518. godine žena poznata kao Frau Trofea počela je nekontrolisano da pleše, a ubrzo joj se pridružilo još stotina ljudi.
- Mnogi su plesali danima bez prestanka, sve dok nisu prokrvarili, kolabirali i umrli od iscrpljenosti ili srčanog udara.
U leto davne 1518. godine, Strazbur je postao poprište jednog od najbizarnijih događaja u evropskoj istoriji. Na ulicu je izašla žena poznata kao Frau Trofea i počela nekontrolisano da pleše. I nije prestajala danima. Ali, ta bi ludost verovatno pala u zaborav da joj se ubrzo nije pridružilo još nekoliko sugrađana, pa sve više njih... a na kraju ih je bilo i nekoliko stotina.
Beleške iz tog vremena navode da su ljudi plesali bez prestanka i da je bilo sasvim očigledno da žele da se zaustave, ali nisu mogli. Plesali su sve dok im stopala nisu prokrvarila, pa čak i nakon toga, a mnogi su se srušili i umrli od iscrpljenosti, srčanog udara ili drugih posledica višednevnog fizičkog napora. Koliko je ljudi zaista umrlo nije poznato, a incident je dobio naziv „plesna kuga“.
Gradske vlasti isprva su pokušale da ovaj neobičan problem reše još neobičnijom metodom. Lekari su verovali da je reč o posledici „pregrejane krvi“ - jasno, pijavicama. A kada ni to nije imalo uspeha, zaključili su da će plesačima pomoći ako nastave da plešu dok se ne izleče, pa su angažovali muzičare i postavili bine.
Kada ni to nije imalo učinka, okrenuli su se molitvi. Sumnjalo se, naravno, i da su ih zaposeli demoni, ali nema dokaza da je u grad dolazio egzorcista. Ipak, oni koji nisu prestali da plešu ni nekoliko meseci nakon početka ove neobične epidemije najzad su odvedeni u svetilište Svetog Vida, zaštitnika epileptičara, koji je, prema tadašnjem verovanju, trebalo da zna kako da se izbori sa nekontrolisanim trzajima i pokretima.
Epidemija koja je počela u maju prestala je u septembru, ali se do danas sa sigurnošću ne može reći šta ju je izazvalo. U 16. veku mnogi su verovali da je reč o Božjoj kazni ili, kako se već sumnjalo, delovanju demona. Kasnije se kao moguće objašnjenje pojavila teorija o trovanju ergotom, gljivicom koja raste na raži i može da izazove halucinacije, grčeve i druge neurološke simptome.
Ipak, ta teorija ne objašnjava uverljivo višednevno kolektivno plesanje stotina ljudi. Pominjale su se i različite neurološke bolesti, ali nijedna se u potpunosti ne uklapa u opis događaja. Danas je među stručnjacima najprihvaćenija teorija o masovnom psihogenom poremećaju, odnosno svojevrsnoj kolektivnoj histeriji.
Strazbur je tada bio pogođen glađu, siromaštvom, bolestima, poplavama, ekstremnim vremenskim uslovima, društvenim nemirima i verskim strahovima. Stanovnici su živeli pod ogromnim stresom, a verovanje da Sveti Vid može da kazni ljude tako što će ih prisiliti na ples moglo je dodatno da oblikuje način na koji se psihološka patnja manifestovala.
Zato istoričari smatraju da ovu neobičnu epidemiju ne treba posmatrati samo kroz prizmu današnje medicine. Za ljude iz Strazbura 1518. godine bolest, greh, natprirodno i fizičko zdravlje bili su mnogo čvršće povezani nego što su danas. Ipak, plesna kuga i dalje ostaje bez konačnog i jednoznačnog odgovora.
(Kurir.rs/ Pun kufer)
Bonus video: