Dalabonskim jezikom se, na primer, služi samo 11 ljudi – možda i manje, jer je poslednji popis napravljen pre više od deset godina.
Međunarodnim danom maternjeg jezika Ujedinjene nacije svake godine ukazuju na značaj jezičkog bogatstva. Prema procenama organizacije UNESCO, na svetu se govori oko 6.000 jezika. A 2.500 jezika je ugroženo. „Znak da je jezik ugrožen vidimo kada roditelji ne govore svoj jezik sa svojom decom“, kaže Katarina Haude, naučnica Nacionalnog centra za naučna istraživanja u Francuskoj i počasna članica predsedništva Nemačkog društva za ugrožene jezike.
Naučnici imaju različita objašnjenja za umiranje jezika. „Jedan faktor je svakako globalizacija“, kaže Paul Trilsbek, šef Arhiva za ugrožene narode na institu za psiholingvistiku Maks Plank u Najmehenu. „Ljudi veruju da imaju veće šanse u životu ako govore široko rasprostranjene jezike“. On dodaje da je važno i to što sve više ljudi sa seoskih područja odlazi u gradove.
Izumrlo više od 200 jezika
Katarina Haude kaže da su posebno ugroženi urođenički jezici koji nemaju pismo. U Boliviji je nestajanje jezika kao što je movima povezano i sa razvojem školskog sistema: „Pedesetih godina u Boliviji su otvarane škole u kojima je nastava bila isključivo na španskom“. Posledica je bila da su roditelji prestajali da govore maternji jezik sa svojom decom. Tek posle reforme obrazovanja, 30 urođeničkih jezika u Boliviji je ponovo uvedeno u škole. I movima je tako povratio ugled.
Od 1950. godine je, prema podacima organizacije UNESCO, izumrlo više od 200 jezika. „Poslednjih decenija, broj izumrlih jezika se povećao“, kaže Paul Trilsbek za DW. Naučnici su više od deset godina putovali u najudaljenije kutke sveta i razgovarali sa ljudima čiji su maternji jezici pred izumiranjem. Snimili su mnogo audio i video materijala i postavili ih na internet.
(dw.de)
