Slušaj vest

Posle smrti majke, kad je imao tri godine, Đorđe je rastao uz plaćene vaspitače. Već kao dečak pokazivao je tešku narav, obest i neobuzdanost

Đorđe Karađorđević rođen je na Cetinju, u dvoru knjaza Nikole, 8. septembra 1887. godine. Njegovi roditelji, knez Petar i kneginja Zorka, najstarija Nikolina ćerka, imali su petoro dece, od kojih je troje ostalo u životu: Jelena (1884), Đorđe i Aleksandra (1888).


Đorđe je imao nepune tri godine kada mu umrla majka. Njegov otac, budući srpski kralj, bavio se politikom i spletkama koje bi ga dovele na presto, a o deci su se brinuli baka, crnogorska kneginja Mileni i plaćeni vaspitači.


Od sedme do jedanaeste godine dečak je dosta siromašno živeo u Ženevi sa ocem, sestrom i bratom, a onda se preselio u Petrograd. Sestre njegove majke bile su udate za rođake ruskog cara, pa su Đorđu i Aleksandru isposlovale školovanje u carskom Kadetskom korpusu.

Jelena, Đorđe i Aleksandar Karađorđević u Ženevi 1894. godine
Jelena, Đorđe i Aleksandar Karađorđević u Ženevi 1894. godine Foto: Printscreen


Rado bežao sa časova


Đorđe Karađorđević je prvi put došao u Srbiju 1903. godine, kad je njegov otac, posle ubistva Aleksandra i Drage Mašin, stupio na presto. Po tadašnjem običaju, odmah je upisan u vojsku kao redov, ali je brzo dobijao čin za činom, pa je punoletstvo dočekao kao potporučnik, u puku koji je nosio njegovo ime.


Vaspitavanje svog sina prestolonaslednika kralj Petar poverio je francuskom majoru Levaseru, a obrazovanje Mihajlu Petroviću, „Miki Alasu“, matematičaru koji je bio slavan u celoj Evropi.


Mladi princ nije bio marljiv đak. Sa Mikom Alasom češće je išao na Dunav nego što je učio, a sa mladim oficirima-zaverenicima, koji su njegovog oca doveli na presto, išao je na jahanje u Košutnjak i uveče u prestoničke kafane.


Imao je tešku narav. Bio je neobuzdan i obesan. U pismu francuskom ambasadoru u Beogardu, Levaser za svog štićenika kaže: „On je jedan đačić, prijatelj najistaknutijih kraljeubica, prilično inteligentan, ali još neoformljenog karaktera i bez ikakvog moralnog vaspitanja.“


Jednom prilikom se, kao devetnaestogodišnjak, posvađao oko učenja sa Levaserom pa je svom vaspitaču opalio šamar i otišao na jahanje. Uvređeni Francuz smesta je podneo ostavku kralju Petru, a ljutiti vladar naredio je da se princ smesta uhapsi. Odredio mu je i kaznu: dvonedeljno zatočeništvo u vojnom zatvoru na hlebu i vodi.

ccc.jpg
Foto: Printscreen


U Beč zbog ljubavi


Ali, pažnju javnosti princ je još ranije privukao jednim skandalom: imao je sedamnaest godina kada se zaljubio u jednu glumicu iz Narodnog pozorišta. Beograd je brzo počeo da „ispira usta“ ovom aferom, pa je kralj sinu zabranio da izlazi iz dvora, a policija je glumicu proterala iz prestonice. Ipak, nedelju dana kasnije Đorđe se iskrao pratnji i otputovao u Beč. Tamo ga je, u ljubavnom gnezdu sa glumicom, zatekla potraga iz Beograda. Glumici je iz budžeta isplaćena znatna suma da digne ruke od mladog ljubavnika, a princ je vraćen u Beograd.


Hrabrost i bezobzirnost

DVOBOJI MIMO ZAKONA


Dvoboji su u Srbiji zabranjeni 1905, ali to nije smetalo princu Đorđu Karađorđević da zakazuje okršaje. Novine su krajem 1908. pisale da je prestolonaslednik jednog poručnika izazvao na dvoboj mačevima. U borbi u Topčideru poručnik je ranjen.


Piše: Momčilo Petrović

POGLEDAJTE BONUS VIDEO:

“Da se ne lažemo” Bura oko “Senki nad Balkanom”

Istorija Srbije i celog Balkana izgledala bi drugačije da je posle kralja Petra krunu poneo Đorđe Karađorđević, njegov prvorođeni sin. Ali na presto je ustoličen Aleksandar. I političari i sudbina bili su protiv princa koji je nosio ime svog pradede Karađorđa...