Jugoslavija je drhtala zbog njega, a divio mu se i Tito: Kad je čuo da čaršija bruji da je umro ućutkao ih zauvek jednim potezom
Rođen 9. avgusta 1910. godine u Knjaževcu, Dragoljub Aleksić, poznat kao Akrobata, postao je jedna od najsvetlijih i najneobičnijih figura Beograda tokom i nakon Drugog svetskog rata.
Od Knjaževca do cirkuske arene
Potraga za poslom dovela je mladog Aleksića iz rodnog Knjaževca u Suboticu 1928. godine. Te iste godine, u gradu je gostovao cirkus. Svako veče odlazio je da gleda predstave, očaran umećem akrobata. Fascinacija se ubrzo pretvorila u ambiciju – naučio je svoju prvu akrobaciju i prijavio se vođi cirkusa za pomoćnog radnika. Njegov talenat i energija brzo su ga izdvojili od ostalih, pa je uskoro dobio priliku da nastupa pred publikom.
Čovek od čelika
Prvu tešku povredu doživeo je u Splitu. Kada su mu lekari rekli da ne mogu da ga izleče, Aleksić je sam konstruisao gvozdeni mider koji mu je omogućio da ponovo stane na noge. Taj poduhvat doneo mu je nadimak "Čovek od čelika".
"Nevinost bez zaštite" – prvi srpski igrani film
Iako je izveo bezbroj neverovatnih vratolomija, Aleksić bi možda bio zaboravljen da 1941. godine nije snimio film "Nevinost bez zaštite", koji se smatra prvim domaćim zvučnim igranim filmom. Bio je scenarista, reditelj, producent i glavni glumac. Inspiraciju je dobio nakon dokumentarca o svojim akrobacijama.
Pogledajte u galeriji fotografije iz filma "Nevinost bez zaštite":
Produkcija u ratom zahvaćenom Beogradu bila je rizična, a finansije gotovo nemoguće obezbediti. Na kraju, polovinu troškova pokrio je beogradski automehaničar Ivan Živković. Publika je film prihvatila s oduševljenjem, ali su okupatori i kasnija vlast gledali na njega sa sumnjom – jedni su ga hapsili zbog navodnog buđenja nacionalizma, a drugi ga optuživali za kolaboraciju.
Let iznad Kalemegdana – podvig za istoriju
U aprilu 1940. godine, Aleksić je pred hiljadama ljudi izveo akrobaciju koja je ostala upisana u istoriji. Viseći četiri metra ispod aviona, držeći se zubima za kožni kaiš, leteo je iznad Kalemegdana. Novine Vreme i Pravda tada su pisale o trenutku kada je publiku preplavila tišina, uverena da će pokušaj završiti tragično – ali Aleksić je uspeo.
Pilot tog dana bio je Joža Križaj, a Aeroklub je iskoristio događaj kao reklamu za avijaciju.
Slava i humanost
Aleksićeva umeća donela su mu popularnost i izvan granica zemlje – nastupao je pred britanskom kraljicom, kao i pred Josipom Brozom Titom. Bio je poznat po velikoj humanosti, često donirajući značajna sredstva sportskim klubovima, humanitarnim organizacijama i građanskim udruženjima.
Njegovi podvizi obuhvatali su savijanje gvozdenih šipki, kidanje lanaca zubima, hodanje po žici između zgrada bez zaštitne mreže, kao i čuvene letove ispod trupa aviona iznad Beograda i evropskih metropola.
Kada su 1940. godine konkurenti proširili glas da je poginuo, javno je pred kafanom "Šumatovac" zubima pokidao lanac, dokazujući da je živ.
Kraj jedne epohe
Dragoljub Aleksić preminuo je 4. novembra 1975. godine. Sahranjen je na Centralnom groblju u Beogradu, ali legenda o "Čoveku od čelika" i dalje živi.
Bonus video: Ovako je izgledao Titov Plavi voz