Objavljena karta sa nadimcima evropskih prestonica: Nemci i Englezi pobesenli, a naziv koji je dobio Beograd nosi duboku simboliku
Evropski gradovi i države oduvek su bili praćeni nizom stereotipa - od onih koji bude divljenje, do onih koji nose dozu predrasuda. Ti pojednostavljeni prikazi složenih nacionalnih i kulturnih identiteta ukorenjeni su u bogatoj istoriji, raznolikim tradicijama i specifičnim navikama naroda koji ih stvaraju. Upravo ti elementi oblikuju način na koji Evropa vidi samu sebe - kroz prizmu simbola, nadimaka i mitova koji prate svaki njen kutak.
Na Instagram profilu „forummapping“ nedavno je objavljena karta Evrope koja prikazuje nadimke glavnih gradova, zasnovane delom na istorijskim činjenicama, a delom na popularnim stereotipima. Nama su posebno zanimljive prestonice bivše Jugoslavije. Prema toj karti, na kojoj je Srbija predstavljena bez njene južne pokrajine Kosova i Metohije, Beograd je označen kao "Beli Feniks“ (White Fenix), što je i vrlo logično i nosi jaku simboliku.
Naime, zbog povoljnog geostrateškog položaja, Beograd je kroz istoriju privlačio mnoge imperatore. Oko grada se vodilo preko sto ratova, a rušen je čak 40 puta. Samo tokom 20. veka, Beograd je više puta bombardovan, rušen do pepela i ponovo građen. Sve to srpsku prestonicu čini gradom u Evropi koji je najviše puta napadan.
Beograd je pretrpeo artiljerijsko bombardovanje 1914-1915 godine tokom Prvog svetskog rata, kada je Austrougarska napala Kraljevinu Srbiju. Ogromna razaranja srpska prestonica pretrpela je u Drugom svetskom ratu. Avijacija Nemačke je 6. aprila 1941. godine sa više od 350 aviona, bez ikakve najave, u 6.30 ujutro bombardovala glavni grad. Beograd je te godine samo u aprilu bombardovan četiri puta, bez obzira na to što ga je jugoslovenska vlada proglasila otvorenim gradom. Jugoslovenska prestonica je tih dana bila zasuta takozvanim tepih bombama, a ukupno je na grad bačeno oko 440 tona bombi.
Pogledajte u galeriji kako je Beograd izgledao posle bombardovanja 6. aprila 1941. godine:
Posle aprilskog, usledilo je surovo savezničko bombardovanje 1944, koje takođe nije bilo najavljeno. Saveznici su bombardovali Beograd čak 11 puta, a stradalo je oko 4.500 ljudi. Žrtava je bilo po celom gradu, a grad i narod nisu bili pošteđeni ni na pravoslavni Uskrs, kada su ljudi bili napolju, na ulicama. Tada je bilo najviše žrtava, jer niko nije očekivao bombe i na veliki hrišćanski praznik.
Beograd se ponovo susreo sa bombardovanjem 1999. godine, kada je NATO izvršio agresiju na našu zemlju. Ono je trajalo 78 dana, od kojih je samo nekoliko dana i noći prošlo bez uzbuna za vazdušnu opasnost. Gađani su, pored vojnih, i civilni objekti u prestonici i širom zemlje - škole, bolnice, mostovi, kuće, a bilo je i mnogo civilnih žrtava. Beograd se svaki put kao feniks uzdigao iz pepela, voljom našeg naroda da ga vrati u život, i zato se s pravom i naziva "Beli Feniks“.
Slovenačka prestonica Ljubljana nosi naziv „Grad Zmajeva“, Sarajevo je predstavljeno kao „Evropski Jerusalim“, dok je Zagreb je, u duhu starih vremena, nazvan „Malim Bečom“. Podgorica je nazvana "Gradom ispod brda", a Skoplje "Grad statua".
Objava je izazvala brojne reakcije i rasprave među korisnicima, naročito onima iz zemalja čiji su gradovi prikazani. Neki su izrazili iznenađenje ili neslaganje:
„Dolazim iz Holandije i nikada nisam čuo da iko Amsterdam naziva ‘Venecijom severa’.“
„Da li je Ujedinjeno Kraljevstvo jedino s pogrdnim nadimkom?“
„Pre ove karte znao sam samo za ‘Grad svetla’ i ‘Večni grad’.“
„Berlin nije sivi, on je crni.“
„U Češkoj Prag zovemo gradom stotinu tornjeva.“
„Živeo sam u Berlinu tri godine — niko ga ne zove ‘Sivim gradom’. Zovu ga gradom medveda, jer je medved simbol grada.“
Ova karta, iako zabavna i vizuelno zanimljiva, još jednom je pokazala koliko su stereotipi žilavi i koliko se značenja gradskih nadimaka razlikuju od zemlje do zemlje - zavisno od toga ko ih izgovara i s kakvom emocijom.
Bonus video: Direktiva 25 kojom je Hitler naredio bombardovanje Jugoslavije