Sveštenik Željko Jovanović o najvećim greškama za krsnu slavu: Otkrio najgore običaje kod Srba, a evo i šta je pravilno
Pripreme za krsnu slavu, jedan od najvažnijih srpskih običaja, počinju mnogo ranije nego što mnogi misle. Osim kuvanja, spremanja kolača i žita, slava ima i duhovnu stranu koju mnogi zaboravljaju.SveštenikŽeljko Jovanović ističe da slava nije samo porodično veselje, već sveti dan posvećen Bogu i svetitelju zaštitniku doma.
- Svaki domaćin već nekoliko nedelja pre slave počinje da se priprema tako što će obavestiti svog parohijskog sveštenika da dođe i osveti vodicu s kojom će se kasnije mesi slavski kolač. Zatim sa domaćicom i ukućanima dogovara šta će biti na trpezi ljubavi kojom će poslužiti goste, kupuje sveću i priprema žito. Vodimo računa o postu – jer ako je slava u vreme Božićnog, Vaskršnjeg, Gospođinskog ili Petrovskog posta, obavezno se slavi posno. Ako slavimo mrsno, ne slavimo slavu, već ugađamo stomaku. Takođe, pozivamo goste koji znaju šta slava znači – da to bude prijatno mesto razgovora o domaćinskim stvarima, nikako politički skup ili povod za nemir, kaže prečasni jerej inž. hadži Željko Jovanović.
Najčešće greške u slavljenju
Iako su običaji duboko ukorenjeni, mnogi vernici danas prave greške iz navike, ne shvatajući u potpunosti njihovu simboliku. Sveštenik Jovanović napominje da poštovanje tradicije ima smisla samo ako se razume njen pravi značaj.
- Naši ljudi često pogreše kada, na primer, u vreme posta slave mrsno, ili kada za Svetog Arhangela ne pripremaju žito. Kažu da je to "živi svetac", ali u Gospodu nema živih i mrtvih svetaca – svi su živi pred Bogom. Zato se i za Aranđelovdan priprema žito, jer ono simbolizuje vaskrsenje – kao što zrno žita posađeno u zemlju daje novi klas, tako će i naši upokojeni vaskrsnuti u dan Strašnoga suda. Treba da sledimo naše pretke u svemu što su činili dobro, ali i da ispravimo njihove greške, objašnjava sveštenik.
Prava vrednost praznika
Prečasni Jovanović podseća da svaki crkveni praznik, ne samo krsna slava, treba da bude prilika za molitvu, sabornost i činjenje dobrih dela.
- To što određeni svetitelj nije naša slava ne znači da ga ne treba proslavljati. Svaki hrišćanin na dan nekog praznika molitveno priziva tog svetitelja. Najvažnije je da odemo na liturgiju, da se pričestimo i budemo u zajednici sa braćom i sestrama. A jednako je važno da pokažemo na delu da smo deca Božija – da pomognemo komšiji koji nema ručak, da posetimo staru ili bolesnu osobu, da momci iseku drva nekom nemoćnom pred zimu... To je prava slava i pravo hrišćanstvo, zaključio je sveštenik Jovanović.
Slava, dakle, nije tek prilika da se sto pretrpa hranom i da se kuća ispuni gostima. Ona je dan molitve, zahvalnosti i ljubavi, kojim se čuva sećanje na pretke i jača zajedništvo porodice.
Pogledajte video: Otac Predrag Popović o postu i hrani