Danas su Božićne poklade: Ovo su narodni običaji za poseban dan uoči Velikog posta
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Božićne poklade, praznik koji u narodnoj tradiciji označava veselje, zajedništvo i bogatu trpezu pred početak Božićnog posta. Prema starim običajima, veruje se da bi današnji dan trebalo provesti uz obilnu večeru i radost u krugu porodice.
Srpski običaji za Božićne poklade
Kod Srba se Božićne poklade proslavljaju uoči Božićnog posta. Nekada su sela u okolini Smedereva živnula tokom poslednje nedelje pred post: maskirane povorke su prolazile kroz domaćinstva, pevale i šalile se, a meštani su ih darivali jajima, mesom, slaninom i kolačima. Najčešće su to bili mladići koji su predstavljali vesele svatove.
Slični običaji postoje i u Popovom polju u Hercegovini i u vojvođanskim selima, gde povorke “mečkara” — muškarci umrljani čađu i odeveni u pohabanu garderobu — obilaze domaćinstva i donose šalu i radost.
Dan praštanja, veselja i bogate trpeze
U tradiciji se veruje da se u veliki post mora ući čistog srca, pa su poklade dan kada se prašta i kada se porodica okuplja oko bogate mrsne večere — posebno hrane od belog mrsа, po kome je i nastao naziv praznika.
Božićni post uveden je da bi se vernici pripremili za rođenje Hrista, kroz pokajanje, molitvu i duhovno pročišćenje, kako bi praznik dočekali u miru, dostojanstvu i čistote duše.
Poklade nisu praznik
lako se u medijima često govori o Božićnim pokladama kao o „crkvenom prazniku", zvanična doktrina Pravoslavne crkve danas prepoznaje samo praznik Svetog apostola Filipa. Oni elementi koje narod vezuje za poklade (gozbe, veselje i maske) nemaju crkveno značenje. To znači da svaka porodica sama bira da li će, i na koji način, slediti te običaje, imajući na umu duhovni karakter dana i početak posta.
Video: Anketa o Božićnom postu