Slušaj vest

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Nikolu, jednog od najvećih svetaca u hrišćanstvu, zaštitnika putnika i siromašnih. Nikoljdan je najveća slava po broju vernika u srpskom narodu, a u čast velikog svetitelja podignuti su brojni hramovi. Njegove mošti nalaze se danas u gradu Bariju, iako je preminuo i šest vekova počivao u gradu Mira u današnjoj Turskoj. Kako su mošti čuvenog svetitelja dospele u Italiju?

Još za života Svetog Nikole ljudi su ga smatrali svetiteljem i prizivali u pomoć u mukama i nevoljama, a on je samom svojom pojavom donosio utehu, tišinu i dobru volju među ljude. Upokojio se 19. decembra između 335. i 345. godine, a sahranjen je u Sabornom hramu u gradu Mira gde je bio episkop. Tu je njegovo telo počivalo više od šest vekova, a hrišćani su dolazili na njegov grob i dovodili svoje bolesnike. Među njima su bili i stari Sloveni sa reke Don, čime se objašnjava zašto je Sveti Nikola toliko poštovan kod Srba.

Sveti Nikola na fresci u manastiru Pećka Patrijaršija na Kosovu i Metohiji
Sveti Nikola na fresci u manastiru Pećka Patrijaršija na Kosovu i Metohiji Foto: André Held / akg-images / Profimedia

Preseljenje moštiju svetitelja

U 11. veku Turci su osvojili gotovo celu Malu Aziju, pa i grad Mira. Mnogi stanovnici su se iselili i bežali od stravičnih zlostavljanja. Prema predanju, Sveti Nikola se u jednom čudesnom snu javio nekom časnom svešteniku iz Barija i naredio da mu se mošti prenesu u Bari (južna Italija) koji je u to vreme bio hrišćanski grad pod pravoslavnim patrijarhom, jer ne želi da počiva u „bezbožničkom gradu".

Sveštenik je tako i uradio i prerušen u trgovca sa tri broda puna žita posetio je grad Mira i preneo veći deo moštiju svetitelja u Bari. Ovo se dogodilo 21. maja 1087. godine, a 22. maja su mošti stigle u Bari u manastir Svetog Jovana Preteče. Narod je odmah počeo da se skuplja i da traži izlečenje, jer je Nikola i po tome bio poznat. Posle tri godine podignut je hram u čast Svetom Nikoli, a prenos njegovih moštiju se kod nas slavi 22. maja, kao „Mladi Nikola“.

Pogledajte u galeriji fotografije groba Svetog Nikole u crkvi u Bariju:

Crkva Svetog Nikole u Bariju gde počivaju svetiteljeve mošti Foto: Eric Vandeville / akg-images / Profimedia

Prema drugim izvorima, mošti su ukrali italijanski pirati i preneli ih u Bari, gde se danas nalaze, a prema trećim "razbojnička družina Normana iz Barija ukrala je njegove posmrtne ostatke iz crkve Miri".

Povezanost Svetog Nikole sa Nemanjićima

Prema verovanju, Sveti Nikola je povratio vid srpskom kralju Stefanu Dečanskom, pa je zato on crkvi u Bariju, gde počivaju mošti Svetog Nikole, 1327. godine poklonio ikonu svetitelja na kojoj se zasniva današnja predstava ovog sveca prihvaćena u celom svetu. Prema predanju, na tu ikonu verno je prenet svečev lik nacrtan na saboru u Nikeji, te se ova srpska ikona smatra čudotvornom.

Ikona Svetog Nikole koja stoji iznad njegovog sarkofaga u crkvi u Bariju.
Ikona Svetog Nikole koja stoji iznad njegovog sarkofaga u crkvi u Bariju. Ikona je poklon kralja Stefana Dečanskog, koji je sa svojom ženom, kraljicom Marijom, prikazan na ikoni Foto: J. Sorges / akg-images / Profimedia

Stefan Dečanski je slao bogate priloge i čitavu crkvu ukrasio srebrom u znak zahvalnosti jer mu je, kako je smatrao, Sveti Nikola povratio vid. Ikona čak i danas stoji iznad velike časne trapeze koja pokriva grob Svetog Nikole.

U donjem levom uglu ikone koju je Stefan Dečanski poklonio crkvi u Bariju naslikan je Stefan, a malo ispod njega mladi kralj Dušan. Ovo je najstarija poznata sačuvana predstava lika mladog kralja Dušana. U desnom uglu naslikana je kraljica Marija Paleolog.

Cela kripta crkve u Bariju u kojoj počiva Sveti Nikola bila je prekrivena srebrom kralja Stefana Uroša II Milutina. Takođe, oltar, grob Svetog Nikole kao i trapeza bili su prekriveni Milutinovim srebrom.

Freska kralja Milutina u manastiru Studenica
Freska kralja Milutina u manastiru Studenica Foto: Wikipedia - Javno vlasništvo

Godine 1684. ceo Milutinov oltar je istopljen i nanovo izrađen u baroknom stilu. Tako smo izgubili jedno remek delo slovensko-vizantijske umetnosti.

O darovima Uroša II Milutina, svedoči zapis letopisca Beatila:

"Leta gospodnjeg 1319. juna meseca, drugog indikta, Uroš Kralj Raške, Duklje, Albanije, Bugarske i jadranskog pomorja sve do reke velikog Dunava, ovu časnu trapezu, veliku srebrnu ikonu, lampe i velike srebrne kandelabre dao je načiniti u Slavu Božju i njegovog blaženog Nikolaja. Obrad iz Kotora, sin Silave i maestro ovo delo je načinio po nalogu pomenutog Kralja".

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Bonus video: Nemanjići su postavili moralne kriterijume celom Zapadu 

Nemanjići su postavili moralne kriterijume celom Zapadu Izvor: kurir televizija