Ovo je najstrože zabranjeno raditi na Badnji dan: Iz Etnografskog muzeja upozoravaju na važne običaje za praznik
Badnji dan označava završni i najstroži dan Božićnog posta, ali i trenutak koji prethodi jednom od najvažnijih hrišćanskih praznika – rođenju Isusa Hrista. Iako se običaji tokom vremena menjaju i prilagođavaju modernom životu, suština praznika ostaje ista: porodica, sloga i zajedništvo.
Saša Srećković, muzejski savetnik Etnografskog muzeja, naglašava da Badnji dan treba provesti u miru, sa pozitivnim mislima i u iščekivanju radosnog događaja.
– Najvažnije je da porodica bude na okupu. Bez obzira na promene u običajima, duh zajedništva i očuvanje porodične sloge ostaju ključni – ističe Srećković.
Unošenje badnjaka – tradicija koja traje
Jedan od centralnih običaja Badnjeg dana je sečenje i unošenje badnjaka. U seoskim sredinama taj ritual se još uvek obavlja u prirodi, dok se u gradovima badnjak uglavnom kupuje na pijacama ili ispred hramova, često nekoliko dana ranije.
– Forma običaja može da se menja, ali simbolika ostaje ista – objašnjava Srećković.
Badnjak ima višeslojno značenje. Prema starim narodnim verovanjima, on simbolizuje životnu snagu i duh vegetacije, dok njegovo ritualno unošenje i paljenje označava obnovu prirode i novi početak. Ova simbolika povezana je i sa zimskim solsticijem, kada nakon najkraćeg dana u godini dolazi očekivani „preporod“ prirode.
Porodična tradicija i praznične zabrane
Prema narodnom običaju, Badnji dan i Božić provode se u krugu porodice. Posete drugim domaćinstvima nisu uobičajene, osim dolaska položajnika, koji na Božićno jutro donosi sreću i blagostanje u dom. Takođe, veruje se da svi važni poslovi treba da budu završeni pre Badnjeg dana, dok se na Božić započinju oni za koje se želi uspeh tokom godine.
Postoji i niz običajnih zabrana.Ne preporučuje se pozajmljivanje stvari iz kuće, a ono što je pozajmljeno treba vratiti pre Badnjeg dana, napominje Srećković.
Trpeza – skromna, ali svečana
Trpeza na Badnje veče je posna i simbolična, ali svečana. Tradicionalno se služe pasulj, posni kupus, riba, suvo voće, orasi i suve šljive. U nekim krajevima priprema se i dvanaest jela, što se tumači kao simbolika dvanaest apostola.
– Hrana ne treba da bude preobilna, već simbolična. Kroz nju se pokazuje poštovanje prema prazniku – objašnjava Srećković.
Na kraju, kako ističe muzejski savetnik, bez obzira na razlike između seoskih i gradskih običaja, suština Badnjeg dana i Božića ostaje nepromenjena: mir, praštanje, porodična bliskost i radost zbog Hristovog rođenja.
Pogledajte video: Običaji za Badnji dan