Kada se po pravilu ide po badnjak? Domaćin pre seče obavezan da uradi jednu stvar, a evo šta crkva kaže za položajnika
Badnji dan, po učenju Srpske pravoslavne crkve, predstavlja pripremu za Božić i jedan je od najsnažnijih dana u bogoslužbenom i porodičnom životu vernika. Tog dana se hrišćani pripremaju za Rođenje Hristovo ne samo spoljašnjim običajima, već i unutrašnjim mirom, postom i molitvom. Tradicionalni običaji poput badnjaka i polažajnika nose duboko hrišćansko značenje i nisu samo folklorni detalji.
Badnjak i njegova simbolika
Po običaju, badnjak se seče ujutru na Badnji dan. Ovaj čin se obavlja s poštovanjem i molitvom jer badnjak simbolizuje drvo koje su pastiri doneli da zagreju novorođenog Hrista u Vitlejemskoj pećini. Hrast je uvek odabran jer u hrišćanskoj simbolici predstavlja snagu, postojanost i život.
Sečenje badnjaka počinje s okretanjem domaćina prema istoku, znakom krsta i molitvom. Badnjak se seče sa istočne strane i stavlja na zemlju, čime se poštuje priroda i Božji poredak. Unošenje badnjaka u dom na Badnje veče ima simboličko značenje: dom se poistovećuje sa Vitlejemskom pećinom, a porodica sa onima koji dočekuju Hrista. Slama koja se stavlja u kuću podseća na skromne uslove Hristovog rođenja i poziva na zahvalnost, smirenost i zajedništvo.
Srpska pravoslavna crkva naglašava: smisao badnjaka nije u samom drvetu, već u tome što podseća vernika na toplinu doma, porodično jedinstvo i spremnost da se Hristos primi u srce.
Položajnik – prvi gost sa blagoslovom
Položajnik je prvi gost koji na Božić ulazi u dom i nosi simboliku radosti, blagoslova i dobrih vesti. Njegova poseta se unapred dogovara i nije prepuštena slučaju.
Položajnik ulazi uz božićni pozdrav "Hristos se rodi", na koji domaćini odgovaraju "Vaistinu se rodi". Njegovo kretanje kroz kuću, posipanje žita ili simbolično paljenje vatre označava želju za plodnošću, zdravljem i blagostanjem. Ipak, Crkva podseća da pravi blagoslov dolazi iz molitve i vere, a ne iz samog rituala.
Suština praznika
Božić, kako ga uči crkva, nije vreme buke i raskoši. To je dan mira, porodičnog okupljanja i sećanja na pravi smisao praznika. Badnjak i položajnik imaju značaj samo ako su deo duha skromnosti, ljubavi i zahvalnosti među ukućanima.
Običaji se mogu razlikovati od kraja do kraja, ali njihova poruka je univerzalna: badnjak nas podseća na Hristovo rođenje u skromnosti, a položajnik na radost dolaska novog života i nade. Upravo u tome leži njihova prava vrednost, kako u crkvenom učenju, tako i u svakodnevnom životu vernika.
Pogledajte video: Kakvi se običaji vezuju za treći dan Božića?