Ova srpska crkva starija je 1000 godina od Amerike: Tu se krstio Sveti Sava, a Stefan Nemanja zamonašio, 1956. godine u njoj otkriveno blago
Crkva Svetih apostola Petra i Pavla u Rasu kod Novog Pazara, poznatija kao Petrova crkva, najstariji je sačuvani spomenik crkvene arhitekture na prostoru Srbije. Ova svetinja bila je prvobitno sedište Raške episkopije, drevne srpske pravoslavne eparhije, koja je postojala od početka 11. do početka 19. veka, a od 1979. godine nalazi se na UNESCO-voj listi svetske baštine kao deo kompleksa Stari Ras i Sopoćani.
Prema legendi, crkvu je osnovao apostol Tit, učenik i sledbenik apostola Pavla. Smatra se da je Petrovu crkvu podigao neko iz dinastije koja je vladala pre Nemanjića, a tu su najverovatnije Vlastimirovići. Po Dukljaninovoj kronici, podigao ju je srpski „kralj Beluš sa svojim Romanima“ posle pobede nad raškim županom Ljutomirem.
Pogledajte u galeriji fotografije Petrove crkve u Rasu:
Petrova crkva je izgrađena oko 9. ili 10. veka na temeljima ranohrišćanske crkve, a prilikom arheoloških iskopavanja tokom druge polovine 20. veka, otkriveni su ostaci i ostaci staroslovenskog paganskog hrama. U unutrašnjosti crkve u njenom severozapadnom delu nalazi se paganski žrtvenik sa očuvanim natpisom: „Slavnim bogovima i boginjama ovog mesta - Marko Viktorin Urcijan beneficiarij oduži se“.
Nemanjići
Tokom prvih godina vladavine najznačajnije srpske srednjovekovne dinastije Nemanjić, Petrova crkva u Rasu je bila mesto najznačajnijih događaja. U njoj je veliki župan Stevan Nemanja, rodonačelnik dinastije, kršten po pravoslavnom obredu, što je u mnogome bilo sudbonosno za srpsku državu i srpski narod. U ovoj srpskoj svetinji kršteni i Nemanjini sinovi – Stefan, Vukan i Rastko (kasnije Sveti Sava). Krstionica u kojoj su kršteni i danas postoji u crkvi - reč je o okruglom otvoru u podu prečnika oko 50,60 centimetara i dubine oko 30, 40 centimetara.
Baš u Petrovoj crkvi je na crkvenom saboru Stefan Nemanja osudio bogumilsku jeres, a zatim je 25. marta 1196. godine u njoj predao presto Stefanu Prvovenčanom, svom sinu. U ovoj bogomolji su se Stefan Nemanja i njegova supruga Ana zamonašili. Nakon što je 1219. godine Sveti Sava izdejstvovao samostalnost za srpsku crkvu i postao prvi srpski arhiepiskop, Petrova crkva polako prestaje da gubi na značau. Manastir Žiča određen je da bude sedište arhiepiskopije, a Nemanjići su nastavili da grade velepelne manastire kao što su Đurđevi Stupovi, Stdenica, Sopoćani, Gračanica, Visoki Dečani, koji su i danas čvrsti svedoci i dokazi naše slavne istorije.
Tursko doba
Srbija je padom Smedereva 1459. godine prestala da postoji i sve do Prvog srpskog ustanka 1804. bila pod čvrstom turskom vlašću, kada su mnogi manastiri pljačkani, spaljivani i rušeni. Zabeleženo je da je Petrova crkva tokom Velikog bečkog rata stradala 1690. godine, kada se dešava i Prva velika seoba Srba, a zatim obnovljena 1728. pod patrijarhom Arsenijem IV Jovanovićem Šakabentom.
Pogledajte u galeriji freske u Petrovoj crkvi u Rasu:
Obnavljanje bogosluženja
Do 1954. godine sve unutrašnje površine crkve su bile pokrivene malterom, kada su prilikom istraživanja otkrivene freske, a utvrđeno je da crkva ima četiri sloja živopisa iz različitih perioda. Najmlađe i najočuvanije freske potiču iz 13. veka, a najstariji sloj fresaka najverovatnije potiče iz druge polovine 9. veka. Crkva je okružena pravoslavnim grobljem, a ovi nadgrobni spomenici predstavljaju najubedljivije svedočanstvo o životu i delovanju ljudi u prošlosti. Prilikom arheoloških iskopavanja 1956. godine, otkriveno je pravo blago - skupoceni zlatni predmeti koji su bili sahranjeni u humci pored jednog pokojnika.
U prvim godinama 21. veka, u crkvi je u potpunosti obnovljeno bogosluženje, i ona je ponovo aktivna.
Bonus video: Hram u Prištini okružen žbunjem i rastinjem