DR BILJANA CAREVIĆ DALA SAVET KAKO DA SAČUVATE ŽIVOT: Samo redovno PERITE RUKE, a evo koji način je jedino ISPRAVAN
Foto: Profimedia

HIGIJENA JE VAŽNA

DR BILJANA CAREVIĆ DALA SAVET KAKO DA SAČUVATE ŽIVOT: Samo redovno PERITE RUKE, a evo koji način je jedino ISPRAVAN

Život -

Najjednostavniji i najjeftiniji način da sprečite nastanak mnogih bolesti i postanete rasadnik opasnih mikroorganizama jeste da koristite - vodu i sapun. Ne štedite na njima, možete se gadno opeći

Na našim rukama mogu da se nađu brojni mikroorganizmi koji za samo nekoliko sati, ukoliko pravilno ne obavljamo higijenu, mogu da se umnože do 100.000 ili više po šaci! Da li onda treba posebno napominjati da je pranje ruku osnovna i najvažnija mera u sprečavanju infekcija koje mogu skupo da nas koštaju? Svakodnevno podsećanje je očigledno potrebno jer je još uvek veliki broj pacijenata kojima su prljave ruke došle glave.

Povraćanje, proliv, glavobolja, oslabljen apetit, klonulost i razdražljivost, ali i put na bolničko lečenje zbog teške kliničke slike lako može da vam obezbede izostanak higijene ili nepravilna higijena ruku. Zapamtite, uzročnici bolesti prljavih ruku mogu da budu, uz neke, kako to mi volimo da kažemo - "nevažne" mikroorganizme, i virus hepatitisa A, poliomijelitisa, bakterije trbušnog tifusa i dizenterije... Tu su i paraziti - amebe, crvići...

Klicama zagađene ruke imaju ključni značaj u prenošenju ovih i drugih mnogobrojnih uzročnika crevnih, kožnih i respiratornih zaraznih bolesti, upozorava prim. dr sc. med. Biljana Carević, epidemiolog Kliničkog centra Srbije.

foto: Privatna Arhiva

HIGIJENA OD MALIH NOGU Deca su najugroženija. - Deca u kući treba da se osposobe da pravilno održavaju higijenu ruku i roditelji moraju da budu uporni kako bi to ona adekvatno savladala za ceo život. U predškolskim i školskim ustanovama treba omogućiti postojanje tople vode, tečnog sapuna, sredstava za dezinfekciju ruku i budno motriti da pravilno koriste uvek čiste sanitarne instalacije, kao i da njihove izlučevine budu eliminisane na higijenski način. Posebno treba pripaziti kada je pojačan rizik od nekog zaraznog oboljenja.

Bolnice nisu izuzete od infekcija. - U Srbiji su godinama dominantne infekcije operativnog mesta, pa se najveći broj urinarnih infekcija i sepsa beleži na odeljenjima intenzivne nege. Inače, najzastupljenije bolničke infekcije u svetu su urinarne, infekcije operativnog mesta i infekcije krvi, a prema anatomskoj lokalizaciji, podeljene su u 12 grupa.

Zašto se to dešava? - Higijena ruku se ne sprovodi uvek po propisima. Infekcije nastaju najčešće zbog propusta tokom nege, nepoštovanja postupka tokom dezinfekcije i sterilizacije medicinskih instrumenata i opreme. Sve to kompromituje, kod nas, inače odlične hirurške procedure, a zdravstveni radnici, najčešće medicinske sestre, ujedno i sami postaju ugroženi.

Ko je najviše pod rizikom? - Svake godine od infekcija dobijenih u zdravstvenim centrima oboli zvanično do 10% pacijenata. Cifra je verovatno i viša, ne vrše svi aktivan epidemiološki nadzor. Među njima su najbrojniji oni koji su podvrgnuti invazivnim dijagnostičkim procedurama i lečenju, kojima je stavljen kateter, oni sa oslabljenim imunitetom i hronični bolesnici.

NE LEČITE SE SAMI Koje bakterije nas napadaju? - Stafilokoka aureus je bakterija koja je najčešće uzročnik infekcije operativnog mesta u zdravstvenim ustanovama. Inače, ugrožavaju nas ešerihija koli, enterokokus, pseudomonas aeriginoza, enterokoke, klostridija, mikroplazma hominis...

Kako možemo da ih se rešimo? - Propisuje se terapija antibioticima, ali problem je što su one sve otpornije. Recimo, stafilokoka, koja inače kruži u populaciji, ne izdržava u borbi sa antibioticima, ali ona bolnička se često odupire svim postojećim lekovima. Lečenje može da bude dugotrajno. Osoba ne sme sama da se leči, lekovi koje uzima na svoju ruku mogu da pogoršaju stanje.

Šta još savetujete? - Apsolutna zaštita ne postoji, ali je pravilna higijena ruku odlična zaštita. Uz to, treba izbegavati konzumiranje vode i hrane sumnjivog porekla, a ove navike zaista treba stvarati još od malih nogu. Kontaminirane predmete: odeću, pribor za jelo, kvake na vratima, knjige i slično morate dezinfikovati. Ako to niste u mogućnosti - bacite ih.

ŠTA DA RADITE NA JAVNOM MESTU: - skinite prstenje i nakit - namočite ruke u tekućoj vodi - nasapunjajte ruke, najmanje 30 sekundi trljajte celokupnu površinu - isperite ruke, po mogućnosti toplom vodom - slavinu zatvorite papirnim ubrusom, izbegavajte kontakt oprane kože sa slavinom, bacite ubrus u kantu za smeće - osušite ruke papirnim ubrusima, bacite ih u koš - pri izlasku iz toaleta izbegavajte dodir oprane ruke s okolnom površinom

POTREBNO JE RUKE PRATI: PRE - pripreme hrane, uzimanja obroka, dojenja ili hranjenja malog deteta, dodirivanja očiju, usta ili nosa, kontakta s bolesnikom POSLE - upotrebe toaleta, iznošenja smeća, čišćenja, menjanja pelena, kontakta sa životinjama, kašljanja, brisanja nosa, dodirivanja predmeta kontaminiranih krvlju i drugim telesnim izlučevinama, kontakta sa bolesnikom, povratka kući posle posla, šetnje, igranja ili sporta

U KORAK SA SVETOM Srbija je organizovanjem Nacionalnog programa higijene ruku u zdravstvenim ustanovama "Čiste ruke - bezbedne ruke" 2008. postala član Alijanse za bezbednost pacijenata Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i svake godine 5. maja obeležava Svetski dan higijene ruku pod nazivom "Sačuvajte živote - operite svoje ruke".

(Branka Mitrović, Foto:Profimedia)

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track