SVETSKI LEKARI PRATILI ŠTA KORONA RADI NAŠEM TELU: Evo zašto kašaljemo i gubimo čulo mirisa! ĆELIJE NAM SAMO PUCAJU
Foto: Profimedia

Ostanimo kod kuće

SVETSKI LEKARI PRATILI ŠTA KORONA RADI NAŠEM TELU: Evo zašto kašaljemo i gubimo čulo mirisa! ĆELIJE NAM SAMO PUCAJU

Život -

Kako bi što lakše kontrolisali pandemiju, naučnici se trude da što više saznaju o novom virusu.

Među predmetima njihovih analiza nalaze se i pitanja: zašto virus izaziva kašalj i kako dolazi do gubitka mirisa i ukusa što je jedan od najčešćih simptoma zaraze. Evo odgovora na ova i ostala pitanja o najčešćim simptomima zaraze.

Kako virus ulazi u organizam? Kada zaražena osoba kašlje, kija ili razgovara, ona proizvodi respiratorne kapljice, koje su zapravo kuglice vode sa sluzi i pljuvačkom i česticama virusa KOVID- 19.

Iako je moguće da se te kapljice udišu preko vazduha, one se ne zadržavaju dugo u njemu. Češći oblik prenošenja je sledeći: zaražena osoba kine ili kašlje u ruku, a zatim njome dodirne određenu površinu.

foto: Profimedia

Studije su pokazale da virus na određenim površinama može da preživi od nekoliko sati do nekoliko dana. To znači da sledeća osoba koja ih dodirne, prenosi kapljice virusa na svoje ruke.

Ukoliko dodirne lice, kapljice mogu doći u kontakt sa očima, ustima i nosem. A nakon što uđe u organizam, vezuje se za naše ćelije, kaže dr Džejn M. Orijent, izvršna direktorka Udruženja američkih lekara i hirurga i predsednica društva "Doctors for Disaster Preparedness", piše "Rafinery29".

foto: Profimedia

Virus klizi unutar svake ćelije i počinje da se razmožava. Na kraju ćelija pukne, objasnila je dr Džil Grajms, porodična doktorka sa " UT Austin’s Student Health Services" u Teksasu.

Virus juri kroz krvotok i proces se ponavlja u susednim ćelijama.

Zašto virus izaziva kašalj? Od prvih dana pandemije poznato je da je kašalj jedan od simptoma virusa.

"Korona virus prodire u donji respiratorni trakt, u pluća i njegove vazdušne vreće, više nego obična prehlada", rekla je dr Orijent i dodala da je kašalj reakcija našeg tela na iritaciju.

Za pojedine pacijente, posebno one sa već postojećim respiratornim problemima, KOVID- 19 može da izazove i virusnu upalu pluća i sindrom akutnog respiratornog distresa. Ovo su ozbiljna zdravstvena stanja koja mogu da uzrokuju oštećenja pluća i da zahtevaju lečenje respiratorom.

Zašto dolazi do gubitka čula mirisa i ukusa? Ovo je još jedan simptom korona virusa. Analiza Kraljevskog koledža u Londonu u kojoj je učestvovalo 579 pacijenata, pokazala je da je 59 odsto njih izgubilo čulo mirisa i ukusa.

Stručnjaci ne znaju šta je tačan uzrok, ali dr Grajms i dr Orijent su rekla da je to verovatno povezano sa oštećenjenjima nerava u nosu. I to poredile sa sličnim posledicama pušenja.

foto: Profimedia

Dr Orijent je istakla da se nada da će ova posledica kod većine obolelih biti privremena.

Koji su još uobičajeni simptomi korona virusa?

Veliki izveštaj Svetske zdravstvene organizacije zasnovan na 56 hiljada slučajeva u Kini pokazao je sledeće: kod 40 odsto pacijenata javio se umor, oko 19 procenata imalo je nedostatak daha, a 88 odsto povišenu telesnu temperaturu.

foto: Profimedia

Dr Orijent je rekla da se nedostatak daha javlja zbog blokada poput tečnosti u plućima. Virus preopterećuje organizam i troši ga vremenom.

Povišena temperatura je verovatno imuni odgovor našeg tela.

foto: Profimedia

"Deo prirodnog, zdravog odgovora našeg tela na infekciju jeste povećanje telesne temperature, što smanjuje sposobnost virusa da se razmožava. Ako vam temperatura poraste iznad 40 stepeni, javite se lekaru za savet. Počnite sa lečenjem kod kuće kada temperatura dostigne 38", istakla je dr Orijent.

Ukoliko imate simptome, javite se nadležnim zdravstvenim službama.

Direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti docent doktor Goran Stevanović je pre nekoliko dana u emisiji "Prva tema" na TV PRVA izjavio je da ne postoji preventivni lek protiv KOVID - 19.

Ono što svako od nas treba da uradi, sledeći smernice stručnjaka, jeste da bude u samoizolaciji, da poštuje mere socijalne distance sa drugim osobama kada odlazi u nabavku neophodnih artikala, da redovno i temeljno pere ruke sapunom i vodom, da održava higijenu prostorija u kojima boravi, da izbegava da dodiruje oči, nos i usta, da koristi dezinfekciona sredstva za ruke i čišćenje kuće ili stana, da održava higijenu obuće i odeće, koju kako kažu pojedini stručnjaci, treba dezinfikovati po povratku spolja.

foto: Profimedia

kurir.rs/blic

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track