SRPSKA DOKTORKA O ISHRANI TOKOM OPORAVKA OD KOVIDA: Evo šta NIKAKO ne smemo da jedemo, a ove namirnice su dobre za ANTITELA
Foto: Shutterstock, Profimedia

jačajno imunitet

SRPSKA DOKTORKA O ISHRANI TOKOM OPORAVKA OD KOVIDA: Evo šta NIKAKO ne smemo da jedemo, a ove namirnice su dobre za ANTITELA

Život -

Tokom oporavka od kovida-19 važnu ulogu igra i način na koji se hranimo. Šta bi bilo dobro da se jede dok se oporavljamo, a šta bi trebalo da se izbegava? Dr Milica Ljubisavljević, specijalista opšte medicine, odgovorila je na ova pitanja.

Ističe da optimalan imunski odgovor organizma na koronavirus zavisi, između ostalog, i od načina na koji se hranimo pre, u toku infekcije, kao i u fazi oporavka.

Adekvatan unos proteina, prema njenim rečima, važan je, s jedne strane jer se od njih stvaraju antitela, a sa druge strane zato što su oni osnovna gradivna komponenta u našem telu.

bolnica, kovid bolnica
foto: Ana Paunković

„Posebno kada govorimo o pacijentima koji su imali tešku formu bolesti, bili na mehaničkoj ventilaciji, nisu bili u stanju da jedu – jako je važno nadoknaditi izgubljene proteine. U kvalitetan izvor proteina spadaju belance, riba, mesa bez masnoće (živina bez kožice, junetina bez masnih delova), mlečni proizvodi, naročito surutka”, savetuje dr Ljubisavljević.

Ne preporučuje „veliki unos masti, jer nepovoljno utiču na imunski odgovor i pojačavaju zapaljenje”.

„To se odnosi na zasićene masne kiseline – masti životinjskog porekla, palmino ulje, a posebno na transmasti, kojih ima u hrani koja je prošla proces hidrogenizacije kao što su margarini, čips, krekeri… Korisne su nezasićene masne kiseline, koje se nalaze u ribi (losos, skuša, tuna, sardina), morskim plodovima, orašastim plodovima, semenkama, maslinovom ulju, avokadu”, navodi.

Ishrana, Hrana, Zdravlje, Losos
foto: Shutter

Treba izbegavati ugljene hidrate sa visokim glikemijskim indeksom, jer „opterećuju energetski metabolizam ćelije, pa dolazi do stvaranja slobodnih radikala, koji pospešuju zapaljenske procese”.

„Dakle, smanjiti unos slatkiša i belog hleba, a izabrati proizvode od celog zrna žitarica, voće i povrće. U ishrani treba da budu zastupljena dijetetska vlakna, koja se nalaze u povrću, voću, mahunarkama, orašastim plodovima, mekinjama, ovsenim proizvodima… Ona povoljno utiču na sastav crevnih bakterija (mikrobiom), koji doprinosi boljem lokalnom imunitetu u crevima, ali i sistemskom imunitetu”, naglašava.

hleb
foto: Shutterstock

„Važno je da hrana bude bogata vitaminima (C, D, E), mineralima, kao što su cink (Zn), selen (Se) i gvožđe (Fe), polifenolima i karotenoidima. Dobri izvori ovih mikronutrijenata su citrusi, bobičasto voće, lisnato zeleno povrće, šargarepa, zatim semenke, orašasti plodovi, riba”, savetuje.

Potreban je unos dva do tri litra tečnosti na dan.

„Najvažnija tečnost za naš organizam je voda, ona učestvuje u svim metaboličkim procesima. Unosom veće količine tečnosti se rešava dehidracija nastala usled povišene temperature, razvodnjava se sekret i olakšava iskašljavanje, pospešuje rad bubrega i ubrzava izlučivanje virusa iz organizma”, objašnjava dr Ljubisavljević.

magnezijum, voda
foto: Shutterstock

Preporučuju se i čajevi.

„Zeleni čaj je dokazan antioksidans, ali ne treba preterivati sa količinom, jer sadrži kofein. Čaj bez kofeina sa izuzetnim antioksidativnim svojstvima je rooibus. Trebalo bi izbegavati gazirana i alkoholna pića, kao i zaslađene sokove”, zaključuje sagovornica.

žena, grlo, Bolovi, caj, šolja
foto: Shutterstock

Kurir.rs/Nova.rs

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track