LJUDI IZGUBE POKRETLJIVOST MIŠIĆA, NE MOGU DA JEDU, GOVORE, HODAJU I DIŠU: Šta je ALS, bolest od koje je patio Stiven Hoking?
Foto: Profimedia

JAKO JE TEŠKO!

LJUDI IZGUBE POKRETLJIVOST MIŠIĆA, NE MOGU DA JEDU, GOVORE, HODAJU I DIŠU: Šta je ALS, bolest od koje je patio Stiven Hoking?

Život -

Stiven Hoking, brilijantni teoretski fizičar umro je u martu 2018. godine u 76. godini. Njegova naučna dostignuća čuvena su u svetu, ipak bolest sa kojojm se borio porazila ga je, a mnogi ne znaju šta je to.

Amiotrofična lateralna skleroza, ALS, je progresivna, neurodegenerativna bolest. Napada nervne ćelije u mozgu i kičmenoj moždini koje su zadružene za funkcionisanje i gornjeg i donjeg dela tela, piše Si-En-En.

Stiven Hoking
foto: Profimedia

Te nervne ćelije gube sposobnost da iniciraju i kontrolišu pomeranje mišića, što vodi u paralizu i smrt. Ljudi sa ovom bolešću izgube pokretljivost mišića, posle nekog vremena i da jedu, govore, hodaju i, na kraju, dišu.

ALS se takođe zove Lu Gerigova bolest, po čuvenom bejzbol igraču koji se 1939. penzionisao zbog nje. Od ove opake boljke su takođe patili glumac Dejvid Niven, NBA igrač Džorž Jardli i džez muzičar Čarsl Mingus.

Malo se zna o uzrocima ove bolesti i trenutno za nju nema leka. Muškarci imaju malo veću verovatnoću da je dobiju od žena.

Hoking, kojem je bolest dijagnozirana 1963, živeo je s njom više od 50 godina - neuobičajeno dug period za nekoga ko pati od ALS. Zbog bolesti je bio paralisan i potpuno zavistan od drugih i tehnologije za sve potrebe: kupanje, oblačenje, hranjenje, pokretljivost i govor. Mogao je da pomera samo par prstiju na jednoj ruci.

Stiven Hoking
foto: Profimedia

- Trudim se da vodim koliko je god moguće normalan život i ne razmišljam o svom stranju, ili da žalim zbog stvari koje mi moje stanje ne dozvoljava, koje nisu toliko brojne - napisao je na svom vebsajtu.

- Imao sam sreće da je moje stanje sporije napredovalo nego što je uobičajeno. To pokazuje da ne treba gubiti nadu.

Ljudi obično saznaju da imaju ALS između 55. i 75. godine života. Prosečan životni vek nakon dijagnoze je dve do pet godina. Postoje dve vrste ALS-a, sporadična i familijarna. Familijarna je nasledna i deca koja je od svojih roditelja naslede pokazuju simptome već posle jednu ili dve godine, piše Nedeljnik.

Familijarna ALS je puno ređa od sporadične.

Bolest je bila u centru pažnje 2014. godine, kada je Pit Frejts, bivši bejzbol igrač koji živi sa ALS-om od 2012. godine, započeo "ledeni izazov". Izazov je postao viralan, i na hiljade ljudi postavljalo je snimke sebe ne internet kako prosipaju kofe ledene vode na glavu, što ih je na par trenutaka stavljalo na mesto osobe sa ALS.

(Kurir.rs/B92)

Bonus video:

01:33

OVA BOLEST DVA PUTA ČEŠĆE SE JAVLJA KOD ŽENA NEGO KOD MUŠKARACA!

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track