Rođena majka je sterilisala da bi se dokopala novca: Ubedila lekare da je mentalno obolela, a onda se ćerka osvetila
U doba kada je bogatstvo diktiralo moć, a ženski glas bio bezuticajan, jedna mlada naslednica rasla je iza zatvorenih vrata, skrivena od sveta koji je mislio da ona ima sve. Rođena u potpunom izobilju, pod senkom uglednog imena, proživljavala je sudbinu koja podseća na najcrnji horor umesto na lagodan život. Njeno ime bilo je En Kuper Hjuit, a njena tragična priča ostala je zabeležena kao jedan od najšokantnijih događaja u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.
Kaokći čuvenog inženjera i pronalazača Pitera Kupera Hjuita, mlada En imala je sve uslove za bezbrižnost: novac, status i perspektivu. Ipak, iza fasade porodičnog doma odvijala se mračna i surova drama. Njena majka, Marion Kuper Hjuit, bezrezervno je verovala tadašnjim medicinskim normama i društvenim dogmama, umesto svom sopstvenom detetu.
Ova zaboravljena priča ponovo je privukla pažnju javnosti zahvaljujući delu "Neprikladna naslednica: Tragičan život i skandalozna sterilizacija En Kuper Hjuit", autorke Odri Kler Farli, koja je istražila skandal što je nekada uzdrmao Njujork i čitavu Ameriku.
Pogledajte fotografije En Kuper Hjuit:
Sve je počelo dok je En imala svega tri godine. Sasvim uobičajen dečji potez – dodirivanje sopstvenog tela, u očima odraslih protumačen je kao "raniji znak devijantnosti". U okruženju opterećenom opasnim zabludama toga vremena, to je bilo sasvim dovoljno da se devojčica proglasi "problematičnom". Od tog trenutka, njen život pretvorio se u strog nadzor, izolaciju i neprekidni strah.
Odrastala je lišena slobode – najčešće zatvorena u svojoj sobi, bez vršnjaka i bez majčinske nežnosti. Kasnije, u sudnici, pokazivala je ožiljke na telu: urez na čelu od razbijenog stakla i tragove opekotina od cigareta po rukama. Njena svedočenja bila su još potresnija od tih povreda. Pričala je kako joj se majka takoreći nikada nije približavala i kako je dane provodila u potpunoj samoći i tišini.
Jezivi motiv iza finansijske klauzule
Najteži udarac tek je sledio. Nakon smrti njenog oca 1921. godine, iza njega je ostalo ogromno imanje. Prema njegovom testamentu, najveći deo nasledstva pripao bi En, ali uz jednu specifičnu klauzulu: ukoliko devojka umre bez potomstva, celokupan iznos preusmerava se njenoj majci. U eri u kojoj su eugeničke ideje imale snažno uporište, a ženska prava bila na najnižim granama, ova stavka postala je okidač za nezamisliv zločin.
U avgustu 1934. godine, kada je imala 20 godina, En je usled iznenadnih stomačnih bolova prebačena u bolnicu nedaleko od San Franciska. Rečeno joj je da mora hitno da operiše slepo crevo. Zahvat su izveli lekari Tilton Tilman i Semjuel Bojd. Međutim, strašna istina koju je ubrzo saznala bila je da su joj doktori, pored slepog creva, tajno izvršili i potpunu sterilizaciju- bez njenog znanja i bez njenog pristanka.
Dok se oporavljala od operacije, načula je razgovore medicinskih radnika koji su je unespokojili. Ubrzo je shvatila da su je majka i lekari proglasili mentalno nesposobnom kako bi pravno pokrili taj čin. Na taj način, šansa da jednog dana postane majka trajno joj je oduzeta u bolničkoj postelji.
Sudski proces koji je šokirao Ameriku
Godine 1936. En je skupila hrabrost i odlučila da prekine mučnu tišinu. Pokrenula je tužbu protiv sopstvene majke, zahtevajući odštetu od 500.000 dolara uz optužbu da je potplatila lekare kako bi je trajno onemogućila da ima decu. Ovaj sudski postupak izazvao je ogromnu medijsku prašinu. Po prvi put je jedna žrtva eugenike javno progovorila o nasilju koje je pretrpela.
Ipak, pravda nije u potpunosti zadovoljena. Nakon dugačkog sudskog procesa, krivične optužbe su odbačene, a slučaj je okončan vanrednim poravnanjem. En je isplaćeno 150.000 dolara - suma koja nije mogla da nadoknadi nepravdu i gubitak koji je pretrpela. U kasnijim godinama udavala se nekoliko puta, uzalud tragajući za mirom i srećom. Preminula je 1956. godine, u svojoj 40. godini.
Pogledajte video: Zanimljiva životna priča bake Milene