Papir za pečenje je među najopasnijim stvarima koje koristite u kuhinji: Evo šta sa njim nikako ne biste smeli da radite
Papir za pečenje već decenijama olakšava pripremu hrane – sprečava lepljenje, smanjuje potrebu za dodatnim uljem i pojednostavljuje čišćenje posuđa. Ipak, koliko god bio praktičan, sve se češće postavlja pitanje da li je potpuno bezbedan za zdravlje.
Papir za pečenje se pravi od celuloze i prolazi dodatnu obradu kako bi bio otporan na vlagu, masnoću i visoke temperature. Najčešće je premazan silikonom koji sprečava lepljenje hrane i čini papir pogodnim za pečenje na visokim temperaturama.
Dostupan je u dve osnovne varijante. Jedan je izbeljeni, koji je tretiran hlorom da bi bio bele boje, a drugi je papir prirodne smećkaste boje, bez hemijskih jedinjenja koja sadrže hlor.
Papir za pečenje nije namenjen za višekratnu upotrebu
Rizik po zdravlje
Postoje određene informacije i naučne pretpostavke koje povezuju komponente papira za pečenje sa potencijalnim rizikom od raka, iako su podaci još uvek delimični i zahtevaju dodatna istraživanja.
Naime, izbeljivanje hlorom može dovesti do stvaranja dioksina, jedinjenja koje Svetska zdravstvena organizacija klasifikuje kao kancerogeneza ljude. Iako se nalaze u veoma malim količinama, pri izlaganju visokim temperaturama mogu preći u hranu. Jednom uneseni u organizam, zadržavaju se u masnom tkivu godinama i povezani su sa hormonskim poremećajima, smanjenom plodnošću, oštećenjem jetre, kao i povećanim rizikom od raka dojke i jetre.
Takođe, većina papira za pečenje ima silikonski premaz, koji je deklarisan kao „bezbedan za hranu“. Ipak, neka istraživanja pokazuju da se tokom pečenja, naročito pri temperaturama višim od preporučenih, mogu osloboditi siloksani. To su jedinjenja koja se dovode u vezu sa hormonskim poremećajima i potencijalno kancerogenim dejstvom.
Evropska agencija za hemikalije (ECHA) klasifikovala je neke oblike siloksana (npr. D4 i D5) kao supstance veoma visokog rizika (SVHC). Iako su silikonske površine generalno stabilne, važno je obratiti pažnju na kvalitet proizvoda i izbegavati ponovno korišćenje papira.
Papir za pečenje nije namenjen za višekratnu upotrebu. Nakon jednog pečenja, premaz može početi da puca i ispušta čestice. Takođe, većina proizvođača preporučuje maksimalnu temperaturu od 220–230 °C – iznad toga, raste rizik od razgradnje silikona i mogućeg prelaska štetnih materija u hranu.
Zdravije i bezbednije alternative
Ako želite da izbegnete izloženost potencijalno štetnim hemikalijama, trebalo bi da razmislite o dugotrajnijim i ekološki prihvatljivijim alternativama. Umesto papira, dovoljno je samo podmazati pleh sa malo maslinovog ulja, a tu su i druge zdrave opcije – na primer posude od nerdjajućeg čelika koje su dugotrajne, nereaktivne i jednostavne za čišćenje.
Staklene i keramičke posude su idealne za pečenje, bez rizika od hemijskih isparenja. Tu su i silikonske podloge koje su višekratne i stabilne na visokim temperaturama. Ipak, trebalo bi birati one sa potvrđenim sertifikatima bezbednosti.
Odaberi neizbeljeni papir bez hlora
- Potraži oznake kao što su: „chlorine-free“, „bleach-free“, „non-toxic“, „FSC certified“
- Izbegavaj nepoznate brendove bez deklaracije o sastavu
- Ne koristi papir iznad preporučenih temperatura
- Ne koristi ga više puta
Iako navedeni rizici nisu alarmantni pri povremenom korišćenju, dugoročna izloženost i previsoke temperature mogu predstavljati problem. Srećom, danas postoje brojne zamene koje su bezbedne, dugotrajnije i često isplativije.
Zdravlje počinje od izbora koje pravimo svakodnevno, pa tako i u kuhinji – informisanost i male promene u navikama mogu napraviti veliku razliku.
(Kurir.rs/Jutarnji.hr)
VIDEO: Papir za pečenje: