"Supa se jede svaki dan, beli luk štiti od virusa": Pedijatar otkrio šta je istina, a šta su "bapske priče"
Bake obožavaju svoje unuke i sve što rade uglavnom je iz najbolje namere, a neke od njih imaju i vrlo čvrsta uverenja u vezi sa tim kako bi mališani trebalo da odrastaju. Ipak, neka od tih uverenja nisu baš tačna, a poznati pedijatar dr Evgenij Komarovski je prokomentarisao ove uobičajene savete baka ili kako mi to kažemo danas"bapske savete".
1. Dete treba da jede supu svaki dan
Odrasli, naročito starije generacije, smatraju da supa ima nemerljiv uticaj na varenje i opšte zdravlje, zbog čega bake smatraju da mališanitreba da jedu supicu svaki dan.
Dr Komarovski ističe da je uvreženo mišljenje da treba da unose neku toplu, tečnu hranu jednom dnevno. Međutim, sa medicinske tačke gledišta, to uopšte nije neophodno, ali takođe i ne škodi mališanima. "Stvar je ukusa i navika u porodici", kaže pedijatar.
2. Beli luk leči prehlade i viruse
Bake često veruju da beli luk može da pomogne u sprečavanju prehlada, pa neretko insistiraju i da se poneki čen stavi i u dečju sobu.
Pedijatar ističe, međutim, da nikakve "amajlije" od luka ne mogu da zaštite dete od virusa i prehlada, te da koliko god zdrav, luk ne smanjuje rizik od respiratornih virusa. Jak miris luka, s druge strane, može da poveća količinu sekreta, podstakne kašalj i bronhijalne spazme, kaže dr Komarovski za parents.ru.
3. Ako dete čita u mraku, pokvariće mu se vid
Sigurno ste i vi čuli bake koje kažu detetu: "Nemoj da čitaš u mraku, pokvariće ti se oči". Dr Komarovski ističe da su ljudi do 20. veka čitali pod svetlošću sveća, ali da se ipak ništa dramatično nije desilo sa zdravlje njihovih očiju. "Kada čitamo u mraku, naše oči se brže zamore, ali taj naporna slabijoj svetlosti ne pogoršava vid", poručuje.
4. Bebe obožavaju da budu povijene
Nekada su se bebe čvrsto povijale, tako da budu uvijene "kao kiflice", ruke i noge su im fiksirane. Nekada se verovalo da to bebama prija i pomaže njihovom razvoju, ali pedijatar dr Komarovski baš i ne preporučuje ovu praksu, koja, doduše, više i nije toliko zastupljena kao nekada.
"Nema ništa prirodno u povijanju beba, ne postoji nijedno živo biće na Zemlji koje povija svoje dete, ograničavajući mu motoričke aktivnosti. Upotreba jednokratnih pelena sa uobičajenom odećom je fiziološki mnogo bolja, mada kao lekar nemam ništa ni protiv upotrebe pamučnih pelena koje su ipak mnogo jeftinije".
5. Kad dete napuni godinu dana, treba ga ošišati do glave
Nekad je bilo uobičajeno da se deci, kada napune godinu dana, kosa ošiša do glave, jer se verovalo da će mu nakon toga izrasti gusta i jaka kosa. Dr Komarovski ipak smatra da nema potrebe da se to radi, te da je posredi samo verovanje i da je to "više bajka, nego činjenica".
6. Ne valja da dete dugo sedi na noši
Bake su nekada plašile decu, ali i njihove neiskusne roditelje da, ukoliko mališan dugo sedi na noši, može da dođe do prolapsa rektuma. Pedijatar ističe da duže sedenje na noši nije štetno samo po sebi, ali da roditelji treba da se zapitaju zašto dete dugo sedi.
"Sam proces pražnjenja creva može da potraje i da bude prilično naporan. A za nas odrasle je veoma važno da razumemo: šta, zapravo, dete radi dok sedi na noši? To jest, ako je dete rođeno bez specifičnih anatomskih defekata, može sedeti na noši satima i danima, neće doći prolapsa rektuma. Stoga, ako dete dugo sedi na noši jer ne može da isprazni creva, idemo kod lekara i lečimo zatvor. Treba istaći da, u većini slučajeva, kada dete dugo sedi na noši, ono jednostavno voli da sedi na noši. Drugim rečima, boravak na noši je prijatan način da dete provede vreme, a mališani se usput često zanesu, zaigraju i zaborave zašto su uopšte seli na nošu".
7. Dete mora dobro da jede
Bake iz ogromne ljubavi prema unucima gotovo stalno brinu da mališani ne budu gladni, pa ih onda nude svim i svačim, insistiraju da pojedu još malo, još jedan zalogaj, još jedno parče i slino. Međutim, dr Komarovski ističe da nipošto ne treba da terate dete da jede. I dečji nutricionisti su nekoliko puta isticali koliko je to štetno, te da vremenom deca tako uče da zanemare signale sitosti i gladi i da postaju sklonija prejedanju.
8. Dete mora da bude u krevetu do 21h
San je jako važan za decu, zato se nekada insistiralo da deca budu u krevetu najkasnije do devet uveče. I zaista, mnogi stručnjaci i danas upozoravaju da je štetno da mališani kasno odlaze na spavanje, a dr Komarovski ističe da nema potrebe opterećivati se tačnom satnicom ukoliko se dete sutradan budi na vreme, odmorno, lepo raspoloženo.
9. Kad je hladno, dete mora da nosi kapu
Ko bi smeo da se raspravlja sa bakom koja insistira da detetu stavite kapu jer je hladno napolju? Istina, treba voditi računa da se dete ne prehladi, oblačiti ga prikladno, ali bake ponekad u tome umeju da preteraju upravo iz brige i ljubavi. Dr Komarovski sa time se delimično i slaže, ističe da ne postoje određene situacija i uslovi kada morate da stavite detetu kapu, ali napominje da je kapa potrebna jer "nije nam prijatno da budemo bosi, pa nosimo cipele, kada pada kiša, imamo kišobran".
10. Kad je veoma hladno, dete mora da bude umotano u šal
Kada "upekne" minus napolju, teško da bi ijedna baka pustila dete da izađe iz kuće bez šala umotanog oko lica, preko nosa i usta. One smatraju da se na ovaj način sprečava da dete unosi hladan vazduh, ali dr Komarovski ističe da je naše telo mnogo sposobnije od toga. "Ako dete diše na nos, onda treba znati da je sposobnost nosnih šupljina da zagreju i navlaže vazduh daleko bolja nego svi šalovi ovog sveta. Ali, ako dete diše na usta, onda nema dovoljno vremena da telo zagreje taj vazduh, pa šal teoretski ovde može da pomogne. Ipak, bolje je izlečiti nos, da dete može da diše na nos, nego ga umotati u šal", zaključuje pedijatar.
(Kurir.rs/Yumama.rs)
VIDEO: Kako proveriti da li je beba dehidrirala: