Second hand odeća može da vam napravi pakao od života: Ovo su ključne stvari koje treba da znate pre kupovine
Potražnja za polovnom i vintage garderobom poslednjih godina beleži ogroman rast, pa se širom Srbije sve češće otvaraju second hand prodavnice. Iako je ovakav način kupovine mnogima privlačan zbog nižih cena i održivog pristupa modi, postoji važan aspekt koji često ostaje zanemaren – higijena.
Polovna odeća i mikrobi – šta zaista nosimo na sebi?
Naša koža je prekrivena mikroskopskim organizmima – bakterijama, gljivicama i virusima – koji čine jedinstven kožni mikrobiom. Svaki komad odeće koji dolazi u dodir sa telom zadržava deo tog mikrobioma. To znači da polovna odeća može biti „rezervoar“ za različite patogene – od stafilokoka i streptokoka, do gljivica poput kandide i virusa kao što je humani papiloma virus (HPV).
I dok ti mikrobi možda ne predstavljaju problem za prvobitnog vlasnika, kod nove osobe – posebno ako ima oslabljen imuni sistem – mogu izazvati infekcije i druge zdravstvene tegobe.
Dokazano prisustvo patogena
U nekim istraživanjima, kao što je ono sprovedeno na pijacama u Pakistanu, na uzorcima polovne odeće pronađeni su patogeni poput Bacillus subtilis i Staphylococcus aureus – bakterije koje mogu izazvati ozbiljne infekcije kože, pa čak i krvi. Otkriveni su i tragovi parazita koji izazivaju šugu i dermatitis.
Pored toga, dokazano je da mikrobi mogu preživeti na tkanini mesecima. Na primer, bakterije poput Ešerihije koli (E. coli), Staphylococcus aureus i Streptococcus pyogenes mogu ostati aktivne na pamučnoj ili mešanoj odeći do 90 dana, dok na poliesteru mogu preživeti čak 200 dana, naročito ako je vlažnost vazduha visoka.
Ko je najugroženiji?
Prema pisanju platforme The Conversation, najveći rizik imaju ljudi sa narušenim imunitetom. Ako spadate u ovu grupu, stručnjaci savetuju dodatni oprez kada je u pitanju nošenje polovne garderobe.
Gde se najviše skupljaju mikrobi?
Područja tela koja su najbogatija mikrobima – pazusi, genitalna regija i stopala – ostavljaju najveće tragove na odeći. Uz to, ostaci znoja, loj i mrtve ćelije kože hrane bakterije i gljivice koje mogu dugo preživeti u tkanini. Dodatan rizik predstavljaju i tragovi hrane, koji se neretko nalaze na garderobi, posebno na polovnim komadima.
Kako pravilno oprati polovnu odeću?
Najbolji način da se oslobodite potencijalnih patogena jeste pranje na 60°C uz kvalitetan deterdžent. To ne samo da uklanja prljavštinu, već uništava i većinu bakterija, virusa i parazita. Ako tkanina ne može da se pere na visokoj temperaturi, savetuje se upotreba dezinfekcionih sredstava za veš. Dodatno, preporučuje se da polovna odeća bude oprana odvojeno od vašeg redovnog veša, kako bi se sprečila unakrsna kontaminacija.
Jedna studija pokazala je da je potapanje odeće u toplu vodu sa antibakterijskim deterdžentom tokom dva do tri sata eliminisalo sve prisutne parazite. Nakon toga, komad se može dodatno oprati u mašini.
Dodatna mera zaštite – para i pegla
Ukoliko želite dodatnu sigurnost, upotrebite peglu sa parom. Toplota od oko 60°C efikasno ubija većinu bakterija, virusa i jaja parazita – naravno, pod uslovom da materijal to dozvoljava.
Ne verujte slepo oznaci „oprano“
Iako mnoge radnje tvrde da peru odeću pre nego što je izlože, ne možete biti sigurni u to. Najbolje je da svaku polovnu stvar koju kupite obavezno operete pre nošenja – to se, uostalom, preporučuje i za novu garderobu.
Bonus video: Second hand radnje sve popularnije