Lekari mislili da pacijent ima smrtonosni rak mozga, a onda su doživeli šok: "Pronašli smo crve"
Kada je 60-godišnji muškarac iz Španije potražio pomoć zbog hroničnih glavobolja, prva dijagnoza bila je zastrašujuća - smrtonosni rak. Međutim, detaljnije analize otkrile su nešto što bi većinu ljudi nateralo na jezu.
Počelo je s hroničnim glavoboljama i blagim promenama u ponašanju, simptomima koji su 60-godišnjeg muškarca iz Kasteljona u Španiji odveli lekaru. Nakon prvih snimanja mozga, usledio je šok. Lekari su uočili nejasno definisane lezije, odnosno abnormalna tkiva zamućenih ivica, što je u medicinskoj praksi često znak smrtonosnog karcinoma koji se proširio s nekog drugog dela tela. Svi znakovi su upućivali na najgori mogući scenario, a pacijentu je saopštena sumnja na metastatski rak mozga. Međutim, detaljni pregledi celog tela, uključujući kolonoskopiju i specijalizovana snimanja, nisu uspeli da otkriju nikakav primarni tumor, što je unelo prvi tračak sumnje u prvobitnu dijagnozu i podstaklo lekare na dalju, precizniju istragu.
Kako bi tačno utvrdili lokaciju i prirodu lezija, medicinski tim odlučio je da sprovede magnetnu rezonancu (MRI) visoke rezolucije. Rezultati su doneli dramatičan preokret.Dobra vest je bila da pacijent nema rak i da njegovo stanje može da se izleči. Loša vest je bila uzrok njegovih problema, nešto što bi većini ljudi sledilo krv u žilama. Umesto tumora, snimci su otkrili brojne ciste ispunjene tečnošću, a u njima su se nalazile žive larve svinjske pantljičare (Taenia solium). Izveštaj, objavljen u časopisu Emerging Infectious Diseases, potvrdio je parazitsku infekciju specifičnim krvnim testom, a stanje je dijagnostikovano kao neurocisticerkoza. Čitav slučaj bio je još čudniji jer 60-godišnjak nikada nije putovao van Španije, u endemska područja gde je ova bolest uobičajena, što upućuje na izuzetno retko "skriveno lokalno prenošenje".
Neurocisticerkoza je parazitska infekcija centralnog nervnog sistema i, suprotno opšteprihvaćenom mišljenju, ne nastaje jedenjem nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa. Konzumacijom takvog mesa može se uneti odrasla pantljičara koja potom živi u crevima. Međutim, stanje ovog pacijenta uzrokovano je gutanjem jajašaca parazita, što se najčešće događa putem hrane, vode ili ruku kontaminiranih fekalijama zaražene osobe. Jednom kada se progutaju, jajašca putuju do creva gde se iz njih izlegu larve. Te sićušne larve zatim probijaju zid creva, ulaze u krvotok i putuju telom. Iako mogu da se nastane u mišićima, jetri ili očima, najopasnije je kada se nastane u mozgu, gde formiraju ciste ispunjene tečnošću i kalcificiraju se unutar mekog tkiva. Jajašca u crevima mogu da se razviju i u odrasle pantljičare, obično u roku od pet do dvanaest nedelja.
Kada se ciste nastane u mozgu, simptomi mogu biti raznoliki i često oponašaju druge neurološke bolesti, uključujući tumore.Pacijenti se najčešće žale na jake glavobolje, epileptične napade, vrtoglavicu, mišićnu slabost, probleme s govorom i pamćenjem. Upravo je ta sličnost simptoma razlog zašto se početne dijagnoze mogu postaviti pogrešno. Ako se neurocisticerkoza ne leči, može da dovede do po život opasnih komplikacija. Jedna od najozbiljnijih je intrakranijalna hipertenzija, odnosno opasno povišenje pritiska unutar lobanje, što može uzrokovati trajna oštećenja mozga. Takođe, mogu se javiti i kontinuirani, nekontrolisani napadi koji dodatno ugrožavaju pacijenta. Stoga je pravovremena i tačna dijagnoza ključna za uspešno lečenje i izbegavanje teških posledica.
Iako su slučajevi u Evropi retki, nisu sasvim nepoznati, a sličan se dogodio i u Nemačkoj ranije ove godine. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, procenjuje se da se svinjskom pantljičarom godišnje zarazi oko 2,8 miliona ljudi, a slučajevi se najčešće beleže u Aziji, Južnoj Americi i istočnoj Evropi. Neurocisticerkoza je zapravo vodeći uzrok stečene epilepsije u svetu. Srećom, lečenje je u većini slučajeva vrlo uspešno. Pristup zavisi od pacijenta, broja i lokacije cista, ali antiparazitski lekovi često su prva linija odbrane. Španski pacijent uspešno je lečen kombinacijom albendazola i prazikvantela, te se oporavio bez komplikacija. Ponekad se koriste i protivupalni lekovi poput kortikosteroida kako bi se smanjila upala koju uzrokuju umirući paraziti, kao i lekovi za kontrolu simptoma poput napada, glavobolja i povišenog pritiska u lobanji.
Ovaj slučaj nije jedini koji je privukao pažnju javnosti. Prošle godine, jedan drugi slučaj infekcije svinjskom pantljičarom postao je viralan nakon što je Sem Gali, lekar s hitnog prijema, podelio na društvenoj mreži X izuzetno uznemirujući snimak pacijenta. Opisao ga je kao "jedan od najluđih rendgenskih snimaka" koje je ikada video, napominjući da je ceo poprečni presek trupa pacijenta bio prožet kalcificiranim cistama parazita. Taj pacijent verovatno je razvio stanje nakon što je jeo sirovu ili nedovoljno kuvanu svinjetinu zaraženu larvama parazita.
Stručnjaci ističu da, iako je dijagnoza parazita u mozgu zastrašujuća, ona je gotovo uvek izlečiva i retko smrtonosna. To je velika uteha u poređenju s dijagnozom agresivnih tumora mozga, poput glioblastoma, zbog čega slučajevi poput ovog iz Španije naglašavaju važnost temeljnosti u dijagnostičkom procesu.
Video: Kako se bebama snima grudni koš