Deca su najugroženija

Bronhijalna astma - hronična zapaljenska bolest disajnih puteva

Deca su najugroženija

Život -
Gušenje, kašalj i "sviranje" u grudima simptomi su bolesti i znak da se javite lekaru

Kašljete noću, "zviždi" vam u grudima i teško dišete? Sve to vam se nije desilo samo jednom, već se ponovilo nekoliko puta? Ukoliko je vaš odgovor potvrdan, morali biste da se javite lekaru, jer sve to mogu da budu simptomi bronhijalne astme ili hronične zapaljenske bolesti disajnih puteva.

Doc. dr Aleksandra Dudvarski Ilić, direktorka Klinike za pulmologiju Kliničkog centra Srbije, kaže za Dr Kurir da su za nastanak i razvoj bolesti odgovorni brojni faktori, koji udruženo dovode do ispoljavanja simptoma bolesti.- Bronhijalna astma je sklonost organizma da produkuje veliku količinu medijatora ili imunoglobulina E u kontaktu s alergenima iz spoljašnje sredine. Može da se javi u bilo kom životnom dobu, a najčešće u detinjstvu. Ipak, nije retko da se javi posle 65. godine. U ranom detinjstvu astma se češće javlja kod dečaka, dok u kasnijem životnom dobu kod žena - objašnjava naša sagovornica.

Ona kaže da je za postavljanje dijagnoze veoma važno da se epizode gušenja, kašlja i sviranja u grudima ponavljaju, a da između tih napada pacijent ne oseća nikakve tegobe i normalno obavlja sve aktivnosti.- Astmatičari često imaju ekcem, polensku kijavicu ili im je neko od užih članova porodice bolovao od astme. Simptomi im se uglavnom javljaju ili pogoršavaju noću, po sezonskom tipu ili kada pacijent dođe u kontakt sa životinjskom dlakom, grinjama, fizički se napreže, dolazi u kontakt sa nekim lekovima, polenom, disajnim infekcijama, duvanskim dimom i hemikalijama - kaže dr Dudvarski Ilić i dodaje da iako su simptomi bronhijalne astme vrlo jasni, neki put ih ni lekari ne prepoznaju, naročito kod dece, pa im napade astme leče antibioticima.- To je pogrešno, jer u takvim slučajevima može doći do trajnog oštećenja plućne funkcije, što kasnije može dovesti i do pojave invaliditeta - upozorava dr Dudvarski Ilić.

Prema njenim rečima, bolest se leči lekovima za "olakšanje tegoba" i lekovima za "kontrolu bolesti".- Lekovi za olakšanje tegoba koriste se po potrebi i služe za brzo otklanjanje suženja bronhija i otežanog disanja. Najčešće je to "pumpica", u inhalacionom obliku. Druga grupa lekova su oni za sprečavanje simptoma. Oni se koriste svakodnevno, bez obzira da li pacijent ima tegobe ili ne - kaže naša sagovornica.

Kako sprečiti bronhijalnu astmu:

- trudnice da ne puše- majke da doje dete do šestog meseca - ribu, orah i kikiriki uvesti u dečju ishranu tek posle 12. meseca- prati posteljinu jednom nedeljno, ukloniti tepihe- ukloniti životinje iz kuće- čistiti kuću često i temeljno- zatvoriti vrata i prozore, ostati kod kuće kada je koncentracija polena u vazduhu visoka- na vreme započeti lečenje infekcije gornjih i donjih disajnih puteva- redovno se vakcinisati protiv gripa

Prijavite se za kurir 5 priča
Naš dnevni izbor najvažnijih vesti

* Obavezna polja
track