Jasmina iz Crne Gore u ugovoreni brak stupila je sa 14 godina: "Tukao me je i trudnu pokušao da baci u bunar"
- Dao je oko dve hiljade evra za mene, reči su kojima je žena, koja se predstavila kao Jasmina, devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore, čiji je brak bio dogovoren kada je imala svega 14 godina.
U to vreme, tek je krenula u srednju školu.
- Živela sam sa ocem, bakom, sestrama, braćom. Život je bio muka. Radila sam sve i svašta, prosila, služila ih, a oni su me tukli, priča Jasmina i dodaje da je često bežala od kuće. A onda se pojavila "ponuda" za brak.
- Moj otac i otac tog momka, mislim da je bio deset godina stariji od mene, dogovorili su da probamo. Ako sve bude kako treba – udaću se, a ako ne, vratiće me. Tako je i bilo. Nisam se uklopila i vratili su me. Ne znam da li su vratili novac.
Dogovoreni brakovi – izvan domašaja zakona
Uprkos činjenici da crnogorski zakoni zabranjuju brak sa maloletnim osobama,dogovoreni dečji brakovi i dalje postoje unutar romskih zajednica. Takvi brakovi se često odvijaju van znanja ili kontrole institucija, bez ikakvih pravnih posledica za odgovorne.
Pedagoškinja iz srednje škole koju je Jasmina pohađala izjavila je za Radio Slobodna Evropa da je Jasmina bila emocionalno nestabilna, što je posledica trauma kroz koje je prolazila.
- Jednom smo dugo razgovarale, primetila sam da gleda kroz mene. Nedugo posle toga su mi javili da je u toaletu odsekla sebi kosu, kaže pedagoškinja i ističe da je to je posledica činjenice da neko drugi odlučuje o sudbini tih devojčica.
- Neko raspolaže time kome će vas dati. Kao da ste stvar, kaže i dodaje da je pokušavala da zadrži Jasminu u školi, ali da radionice o pravima, seksualnom obrazovanju i reproduktivnom zdravlju, iako često organizovane, teško dopiru do učenica u sličnoj situaciji.
- One su uglavnom stidljive. Povučene. Učimo ih o njihovim pravima, ali su ta prava u stvarnosti pogažena.
Iz kruga je teško izaći
Jasminina priča nije izuzetak. U romskim i egipćanskim zajednicama u Crnoj Gori, ugovoreni brakovi su i dalje prisutni, uprkos zakonskim zabranama. Takvi brakovi se često odvijaju bez formalne procedure i zbog toga ostaju nevidljivi za institucije.
Prema podacima UNICEF-a i crnogorske Uprave za statistiku (MONSTAT) iz 2018. godine, čak 28.1% devojčica i 16.5% mladića romske i egipćanske nacionalnosti uzrasta od 15 do 19 godina već je bilo u braku ili vanbračnoj zajednici.
"Ako je nevina – ostaje. Ako nije – vraćaju je"
Fana Delija, izvršna koordinatorka nevladine organizacije Centar za romske inicijative, već više od deset godina se bavi suzbijanjem dečjih brakova i upozorava na ozbiljnost situacije.
- Skoro svakog meseca imamo slučajeve dece koja stupaju u brak pre punoletstva.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa navodi da je samo u prvoj polovini prošle godine sklopljeno 11 ugovorenih dečjih brakova u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu – svi među pripadnicima romsko-egipćanske zajednice. Najmlađe žrtve bile su devojčica od 12 godina i dečak od 13 godina, dok je najstarija imala 16.
- Svake godine prijavimo između 10 i 18 slučajeva ugovorenih brakova nadležnim institucijama. Retko se dešava da su mladoženje maloletni, ističe Delija.
Prema njenim rečima, organizacija je u jednom dvogodišnjem periodu uspela da spreči čak 49 planiranih brakova. Ipak, sudski epilog je retkost.
Odluke bez glasa devojčica
Struktura ugovaranja brakova se u međuvremenu promenila. Tradicionalno "staro veće" – grupa starijih muškaraca koji su nekada donosili ključne porodične odluke – više ne postoji u tom obliku.
- Danas odluke donose članovi uže i šire porodice, kumovi, prijatelji mladoženje i mlade, objašnjava Delija.
U stvarnosti, to znači da se i dalje dogovara o uslovima braka, određuje cena za mladu i odlučuje da li će brak opstati – bez ikakvog učešća same devojčice.
- Otac odlučuje o svemu. Ako devojčica nije nevina ili ne ispunjava očekivanja, vraćaju je porodici i traže povrat novca. Zajednica i dalje ugovoreni brak vidi kao deo svojih običaja.
Žene koje sistem ne vidi
Tridesetogodišnja S. S. iz Podgorice, čiju priču prenosi publikacija Centra za romske inicijative, ušla je u brak sa 16 godina. Njeni roditelji su, kako kaže, "uzeli nešto malo novca" i poslali je na Kosovo.
- Tamo sam živela sa muževljevom porodicom. Tukao me je, nije mi dozvoljavao da se sređujem, da pijem vodu iz bunara – da me komšije ne bi gledale. Jednom je pokušao i da me baci u bunar dok sam bila trudna.
U sedmom mesecu trudnoće, nakon što je izrazila želju da ode na svadbu u Crnoj Gori, suprug ju je brutalno pretukao.
- Uzeo je stolicu i udario me po leđima. Pala sam i nisam znala za sebe, kaže i dodaje da je pobegla tek nakon godina zlostavljanja.
Bez obrazovanja, bez izbora
Slučajevi poput Jasmininog i S. S. uglavnom ne stižu do zvaničnih evidencija. Devojke često ne prijavljuju nasilje jer ih porodice pritiskaju da "vrate novac" koji su dobile za brak.
- Već nakon dvoje ili troje dece, retko se odlučuju da napuste porodicu. Zavise od muških članova, nemaju obrazovanje, nemaju posao, nemaju izlaz, nemaju mogućnost zaposlenja, upozorava Delija.
Iako su upozorenja međunarodnih organizacija kao što su UNICEF, Evropska komisija i specijalni izvestilac UN-a učestala, efikasan sistemski odgovor i dalje izostaje.
(Kurir.rs/SlobodnaEvropa)
Bonus video: Ugovori koji kontrolišu brak: Bizarnost ili postavljanje jasnih granica?