Evo kako izgleda vlaški obred "crne svadbe": Iza starog običaja krije se jaka simbolika, a ovako je nastao
Kod Vlaha, kult mrtvih zauzima izuzetno važno mesto u tradiciji i svakodnevici, pa ne iznenađuje veliki broj običaja koji se odnose na smrt i ispraćaj preminulih.
Među njima se izdvaja jedan naročito neobičan i emotivno snažan ritual koji se u poslednje vreme sve više pominje – takozvana crna svadba, čiji ritual je provučen i kroz popularnu istoimenu srpsku seriju. Mediji je često opisuju kao "jezivu" ili "morbidnu", ali oni koji je razumeju, znaju da je posredi duboko ukorenjeni običaj sa snažnim simboličkim značenjem.
Šta predstavlja crna svadba?
Crna svadba se praktikuje u slučajevima kada mladić ili devojka iznenada preminu pre nego što su uspeli da stupe u brak. Porodica tada može doneti odluku da organizuje obredni, simbolični brak – ceremoniju koja najčešće sledi nakon sahrane, mada se ponekad odvija i na sam dan ukopa.
U tom simboličnom venčanju, preminula osoba se „venčava“ sa partnerom ili partnerkom sa kojom je bila u vezi, ili čak sa osobom koju porodica odabere ako prethodna nije spremna na to. Osoba koja se venča sa pokojnikom prihvata da u narednih godinu dana živi u "braku" s njim – što podrazumeva da ne ulazi u nove emotivne veze, jer bi se to smatralo preljubom.
Izgled i tok same ceremonije
Oblikovanje same ceremonije zavisi od porodice i lokalnih običaja. Negde je to skroman čin odlaska na groblje, dok je u drugim slučajevima čitava svadba upriličena do najsitnijih detalja: mlada nosi venčanicu, prisutni su svatovi, svira muzika – sve kao na pravom slavlju, osim što umesto smeha, dominira tuga i suze.
- Mlada je sve vreme u svojoj kući, s tim što tog dana je daruju stvarima koje su namenili za nju. To su košulje, majice, sve što želi ona da nosi. Naravno, dobija i ono što je pripremljeno za pomanu, obredne hlebove, sveću. Dakle, ona je sve vreme kod svoje kuće, sa svojom porodicom, nema nikakvu obavezu da bude sa njegovom porodicom, ona je samo prihvatila obavezu i ništa specijalno se ne dešava u tih godinu dana, samo taj poslednji dan kada se raskida Crna svadba, rekao je svojevremeno etnolog Aleksandar Repedžić za Blic.
Raskid “braka” posle godinu dana
Posle isteka godinu dana, organizuje se raskid simbolične bračne veze. Taj obred je intiman, u njemu obično učestvuje samo najbliža rodbina, pa nije mnogo poznat široj javnosti. Prema istraživanjima etnologa, deo obreda je barjak, ukrašen i nošen na groblje, gde se iznad groba lomi i ostavlja. Nakon toga se u kući pokojnika priprema obredna trpeza "za dušu", igra se poslednje kolo, i time se završava crna svadba.
- Kada se završi kolo, kaže se da je završena i crna svadba, beleži etnolog Aleksandar Repedžić.
Sloboda nakon završetka običaja
Osoba koja je godinu dana nosila simboliku "braka" sa pokojnikom nakon raskida više nema nikakve obaveze i slobodna je da nastavi život, osnuje porodicu i stupi u novu vezu ili brak. Ovaj običaj je u prošlosti imao mnogo dublji značaj, kako za porodicu tako i za samu zajednicu, jer je predstavljao način da se izrazi tuga, ali i da se oda počast prerano preminulima.
Prisustvo sveštenstva i promena stava Crkve
Do početka 1990-ih, crna svadba se praktikovala češće i uz podršku tadašnjih verskih autoriteta. Sveštenici Srpske pravoslavne crkve znali su da prisustvuju obredu na groblju, uz rajsku sveću koja je simbol života posle smrti, a koja je ranije bila osveštana u crkvi.
- Od devedesetih do danas se mnogo toga promenilo. Ranije su i popovi dolazili, bila je prisutna i rajka sveća, pošto prema verovanja Vlaha, onaj svet je bez vode, bez svetla, i onda se priprema i pali se do 40 dana da bi on imao svetlosti. Popovi su ranije dolazili, bio je običaj da ona prenoći u crkvi, da bude osveštana, objasnio je Repedžić.
Međutim, vremenom je došlo do promene stava. Danas SPC ne odobrava ovaj običaj i smatra ga neprihvatljivim u okviru savremene hrišćanske prakse.
Drevni koreni i izumiranje običaja
Iako se danas uglavnom vezuje za vlašku zajednicu, etnolozi naglašavaju da crna svadba ima dublje i šire korene – slični obredi postojali su i u starom Rimu, kao i kod drugih naroda na Balkanu.
Ipak, ovaj običaj danas gotovo da izumire. Zabeleženo je da su poslednje crne svadbe organizovane 1991. i 2004. godine, što svedoči o njegovom postepenom nestajanju iz savremenog života.
Bez obzira na to kako se doživljava iz današnje perspektive, stručnjaci ističu da crna svadba ne sadrži ništa natprirodno ili zlokobno, već predstavlja važan deo nematerijalne kulturne baštine jednog naroda kao i snažan izraz ljudske tuge, ljubavi i nade.
Bonus video: Šta je crna svadba?