SOFIJA - Delovi Srbije i bivše jugoslovenske republike Makedonije naseljeni Bugarima treba da budu vraćeni Bugarskoj!, objavila je ultradesničarska bugarska partija Ataka u svojoj deklaraciji koja će upravo danas biti predstavljena poslanicima parlamenta u Sofiji - Sobranja.
Stranka u deklaraciji navodi da su "potpisivanjem ponižavajućeg mirovnog sporazuma iz 1919. mnogi Bugari ostali van zemlje”.
“Srbija i bivša SFRJ republika Makedonija ne mogu se smatrati državama naslednicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Srbija nije bila prihvaćena u UN ni kao naslednica Jugoslavije, a BJR Makedonija nije čak ni priznata pod svojim ustavnim imenom", smatra Ataka.
Stoga su bugarski desničari mišljenja da "teritorije odvojene tim mirovnim sporazumom treba da budu vraćene Bugarskoj". Ataka smatra i da ovaj "spor treba da se reši pre no što Srbija započne pristupne pregovore sa EU kao i pre ulaska BJR Makedonije u EU".
Šta obuhvata tzv. velika BugarskaVelika Bugarska ili sanstefanska Bugarska (bug. Велика България) je nacionalistički pojam koji teži ujedinjenju svih "bugarskih zemalja" u jednu državu. Ovo podrazumeva teritorije između Dunava i Stare planine, regiona oko Sofije, Vranja, Pirota i Niša u dolini Morave, severna Trakija, delovi istočne Trakije i skoro cela Makedonija.
Naime, u martu 1878. godine, u San Stefanu (nedomak Carigrada) sklopljen je ugovor kojim je, diktatom Rusije Osmanskom carstvu, stvorena velika Bugarska. Ugovorom je Rusiji pripala Besarabija, Srbiji su oduzeta i data Bugarskoj novozaposednuta područja oko Vranja, Bele Palanke i Pirota, a Rumunija je dobila Dobrudžu. Ugovor koji je izazvao negodovanje u Velikoj Britaniji, Austro-Ugarskoj, Nemačkoj, predviđao je da Srbiji budu oduzete mnoge novooslobođene teritorije.
Berlinskim mirovnim ugovorom na Berlinskom kongresu jula 1878. odlučeno je da Bugarska bude svedena u realne nacionalne okvire (osim Kneževine Bugarske pod suverenitetom sultana, formirana je i autonomna Istočna Rumelija u sastavu Turske).
Srbiji su pripojene teritorije od kojih su docnije obrazovana četiri okruga - Niški, Pirotski, Vranjski i Toplički. Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori priznata je nezavisnost, a Bugarska je priznavala vrhovnu vlast Turske sve do 1908.
