DEDA LIDERKE AfD BIO NACISTA, IMENOVAO GA HITLER LIČNO! Šok tajna porodice Vajdel: Istaknuti sudija Vermahta delio firerovu pravdu u Varšavi i slao ljude u smrt
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Vajdel tvrdi da nije znala za njegovu prošlost, jer u porodici, kako kaže, nije bilo kontakta ni razgovora o njemu.
- Hans Vajdel je posle rata bio predmet više istraga, ali nijedan postupak nije doveo do osude.
Kopredsednica krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, pozivala je svoju zemlju da se okrene od onoga što njena stranka naziva "kultom srama" zbog zločina počinjenih u nacističkoj eri. Ipak, uprkos njenim pozivima Nemačkoj da gleda u budućnost, istorija njene sopstvene porodice uglavnom je ostala u senci.
Istraga lista Welt am Sonntag, zasnovana na obimnoj dokumentaciji iz nemačkih i poljskih arhiva, otkriva da je Vajdelin deda, Hans Vajdel, bio istaknuti nacistički sudija kojeg je direktno imenovao Adolf Hitler i koji je bio odgovoran za izricanje presuda protivnicima Trećeg rajha.
Istorija porodice Vajdel nije jedinstvena u Nemačkoj, ali su ova otkrića značajna zbog stava AfD-a prema suočavanju zemlje sa nacističkom prošlošću.
Reakcija i porodične okolnosti
Vajdel je govorila o proterivanju svoje porodice iz Šlezije, ali nije pominjala istaknutu ulogu svog dede Hansa u nacističkom režimu. Preko portparola je izjavila da nije znala za njegovu nacističku prošlost: "Zbog porodičnih nesuglasica nije bilo kontakta sa dedom, koji je preminuo 1985. godine, niti je on bio tema razgovora u porodici".
Stariji Vajdel imao je gotovo 40 godina kada je u julu 1941. postao vojni sudija u komandanturi u Varšavi. Tako se pridružio grupi od oko 3.000 sudija Vermahta koji su sprovodili Hitlerovu vojnu vlast. Njegovi nadređeni su ga hvalili zbog toga što je "s velikim interesovanjem i razumevanjem obavljao svoj posao", pokazala su dokumenta.
Pod Hitlerom, vojni sudovi izrekli su procenjenih 50.000 smrtnih presuda, od kojih je više od 20.000 izvršeno, prema istraživanju istoričarke Klaudije Bade, koja je napisala da je takav bilans "u velikoj meri nadmašio onaj civilnih nacističkih sudova".
Tri godine nakon što je počeo da obavlja tu funkciju, Hans Vajdel je imenovan za glavnog štabnog sudiju. Njegovo imenovanje prošlo je kroz Hitlerov glavni štab, prema zvaničnom dokumentu od 12. oktobra 1944. godine, na kojem piše: "Firer, potpis Adolf Hitler".
Rani stranački angažman i tvrdnje o neupućenosti
Hans Vajdel studirao je pravo u Minhenu i Vroclavu, a nacističkoj partiji pristupio je 1932. godine. Od 1933. služio je u Waffen-SS-u kao pravni savetnik.
"Još pre izbora u septembru 1930. glasao sam za nacionalsocijaliste i aktivno učestvovao u predizbornoj propagandi pokreta", napisao je u dokumentu sačuvanom u nemačkim arhivima.
Kasnije je istražiteljima tvrdio da nije znao za progon Jevreja: "Tamo nisam čuo ništa osim onoga što je bilo u novinama ili na radiju".
"Moram, međutim, da naglasim da nikada nisam čuo ništa o zločinima SS-a", dodao je.
Posleratne istrage i izbegavanje pravde
Nakon poraza i podele Nemačke na četiri okupacione zone, Saveznici su pokrenuli denacifikaciju kako bi sprečili bivše naciste da zauzimaju važne položaje. U okviru tog procesa, Hans Vajdel, koji se posle rata preselio u Istočnu Vestfaliju, bio je predmet tri istrage zbog svojih uloga tokom nacističkog režima.
U novembru 1948. tribunal u Bilefeldu pokrenuo je postupak protiv njega zbog "članstva u kriminalnoj organizaciji", ali je slučaj ubrzo zatvoren zbog nedostatka dokaza. Iako to nije predstavljalo formalno oslobađanje, omogućilo mu je da nastavi advokatsku karijeru. Otvorio je kancelariju u Guterslou i aktivno se zalagao za interese proteranih Nemaca i naknadu za izgubljenu imovinu u Gornjoj Šleziji.
Krajem 1970-ih njegove ratne aktivnosti ponovo su istraživane, ali su oba pokušaja krivičnog gonjenja propala. U Zapadnoj Nemačkoj nijedan vojni sudija nije izveden pred lice pravde zbog izricanja proizvoljnih smrtnih presuda.
Ubedljiva pobeda AfD na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhalt
Podsetimo, ultradesničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) ubedljivo je pobedila na izborima koji su u nedelju održani u istočnoj pokrajini Saksonija-Anhalt, ostavivši daleko iza sebe glavne rivale, pre svega do sada vladajuće demohrišćane premijera Svena Šulcea.
Preliminarni rezultati pokazuju da nije osvojila apsolutnu većinu, ali AfD tvrdi da ima mandat za sastavljanje prve pokrajinske vlade ekstremne desnice u Nemačkoj od kraja Drugog svetskog rata.
Velt je objavio da je, nakon prebrojanih 77,8 odsto glasova, AfD obezbedio 43,8 odsto glasova, dok je konzervativna Hrišćanskodemokratska Unije (CDU), partija saveznog kancelara Fridriha Merca, osvojila 17,2 odsto podrške.
BBC prenosi izjavu Ulriha Zigmunda (35), harizmatičnog lidera AfD u Saksoniji-Anhalt, da je ova pobeda "senzacionalna" i da žele da preuzmu vlast što je pre moguće.
Mercova reakcija
Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je "duboko šokiran" pobedom AfD i da će ovaj trijumf ultradesničarske stranke imati "posledice".
- Želim da uverim sve u našoj zemlji u ovo: Naše institucije su otporne i stabilne. Naš Osnovni zakon (Ustav) štiti i garantuje ovaj poredak - rekao je Merc nakon onoga što je opisao kao najgori poraz svoje CDU u poslednjih nekoliko decenija.
On je dodao da je "ova poruka takođe upućena našim prijateljima u Evropi i širom sveta".
- Svestan sam lične odgovornosti koju imam prema našoj zemlji - kazao je Merc i dodao da je "spreman da preuzme odgovornost".
Kancelar je naglasio savezna vlada sada mora da sprovede reforme u Nemačkoj.
- Ne treba samo racionalno da ih opravdamo, već i emocionalno da ih saopštimo, to je zajednički je zadatak kojem sam ja posvećen. Moramo pokušati da efikasnije dopremo do ljudi u njihovom punom emocionalnom rasponu. Realnost života za mnoge ljude u Nemačkoj je teška. Od juče se mnogim ljudima pridodao strah da se naša zemlja menja na gore - rekao je Merc.
(Kurir.rs/Politico)