Analiza

PRISTRASAN I PAUŠALNI ZAKLJUČAK U PREDMETU "ZVUČNI TOP": Tužioci koji su prikupljali dokaze odgovorili Komisiji Vrhovnog tužilaštva

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Palata Pravde Foto: Ilija Ilić
  • Tužioci VJT u Beogradu ocenili su da je Komisija Vrhovnog tužilaštva donela pristrasan i pravno neutemeljen zaključak o predmetu 'zvučni top'.
  • Navode da su odluku zasnovali na 151 izjavi, lekarskim izveštajima, snimcima i drugim dokazima, bez unapred formiranog stava o ishodu.
  • Tvrde i da u spisima nema dokaza o upotrebi zvučnog topa, pa smatraju neosnovanim predlog za disciplinski postupak i krivično gonjenje.

Javni tužioci Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koji su postupali u predmetu takozvani "zvučni top" u odgovoru na izvešaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva ocenili su da je "Komisija donela pristrasan i pravno neutemeljen zaključak o njihovom radu na tom predmetu jer je paušalno navela i izvukla iz konteksta samo pojedine činjenične segmente iz službene beleške". One su, kako se navodi u analizi objavljenoj na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, formulisane "u cilju da se kroz izveštaj stekne utisak da se radi o nezakonitoj i pristrasnoj odluci ovog tužilaštva, kako je to Komisija zaključila".

Istovremeno, kako su naveli u svom izjašnjenju koje je objavljeno na sajtu VJT u Beogradu, komisija je izostavila da navede niz dokaza i činjenica koji su navedeni u službenoj belešci VJT u Beogradu koja je objavljena 12. septembra ove godine.

Tužioci su istakli da su od početka postupanja u predmetu, kao i tokom preduzimanja dokaznih radnji postupali isključivo u skladu sa zakonom, nepristrasno, objektivno i profesionalno, rukovodeći se isključivo činjenicama i prikupljenim dokazima.

Prilikom postupanja, kako su dodali, nisu imali bilo kakve unapred formirane stavove u pogledu ishoda postupka, niti su na njihovo postupanje na bilo koji način uticala bilo kakva druga uverenja, do profesionalnih.

Više javno tužilaštvo u Beogradu Foto: Više javno tužilaštvo u Beogradu

- Odluka VJT u Beogradu doneta je nakon svestrane, temeljne i objektivne analize celokupnog spisa predmeta koji se odnosi na događaj od 15. marta 2025. godine i to nakon višemesečnog razmatranja svih prikupljenih dokaza. Ona je isključivo rezultat stručne i savesne ocene prikupljenog dokaznog materijala - navodi se u odgovoru.

Podsetimo, Komisija Vrhovnog tužilaštva je u izveštaju koji se odnosi na predmet "zvučni top“ predložila da se protiv postupajućeg tužioca u ovom predmetu  pokrene krivični postupak zbog zloupotrebe službenog položaja. U izveštaju se navodi da postupajući tužioci nisu preduzimali ranje kako bi utvrdili šta se dogodilo tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu, već da su ih preduzimali kako bi "formalizovali unapred donetu odluku da nije bilo upotrebe zvučnog topa". 

Međutim, u detaljnoj analizi ovog izveštaja, koji se odnosi na "zvučni top", iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podsećaju da je odluka koja je doneta u tom predmetu javno  objavljena na sajtu tužilaštva, što inače nije uobičajena praksa javnih tužilaštava, kao i da je objavljivanjem čim je odluka doneta  VJT u Beogradu "iskazalo nameru da postupanje u ovom predmetu učinim transparentnim i omogući svim zainteresovanim građanima da se upoznaju sa njenom sadržinom, razlozima, dokazima i činjenicama koje su bile predmet razmatranja i ocene ovog tužilaštva".

Tužioci su detaljno analizirali segment po segment navoda i zaključaka Komisije, ističući da je nejasno je na osnovu kojih dokaza Komisija tvrdi da su potpisnici službene beleške imali „unapred oformljen stav“ i „unapred donetu odluku“, jer osim svoje pretpostavke i subjektivne ocene, Komisija nije pružila nikakav dokaz za takvu ozbiljnu tvrdnju.

Komisija, kako smatraju tužioci VJT u Beogradu, nije navela na osnovu kojih konkretno činjenica i dokaza zaključuje da su potpisnici službene beleške pravili „namerne logičke greške“, niti je pojasnila o kojim se to „namernim logičkim greškama“ radi, navodeći da je tužilaštvu ostalo samo da nagađa koje konkretno okolnosti po mišljenju Komisije predstavljaju logičke greške i to „namerno“ načinjene.

Istakli su da se u spisima predmeta nalazi niz dokaza koje su tužilaštva prikupila, a koje je zatim ovo tužilaštvo u službenoj belešci detaljno analiziralo i obrazložilo, a sve u cilju rasvetljavanja svih okolnosti koje se tiču događaja od 15. marta 2025. godine.

Analiza Izveštaja Komisije Foto: VJT

U analizi je navedeno i šta je pre donošenja odluke prikupljeno od dokaza - ukupno 151 izjava od učesnika skupa, 133 lekarska izveštaja, video snimci sa gradskih kamera sa svih spornih tačaka mesta događaja, preko 70 audio i video snimaka sa mesta događaja, veštačenja, 33 dopisa i izjašnjenja MUP RS, BIA i Ministarstva odbrane, Analiza Vojnotehničkog instituta, dopisi organizacija civilnog društva zajedno sa spiskom od 34 osobe koje su se organizacijama obratila prijavljujući zdravstvene tegobe nakon održanog skupa, a koja su takođe pozvana u tužilaštvo radi davanja izjava.

Takođe, navodi i izveštaj Republičkog seizmološkog zavoda, karakteristike LRAD uređaja sa zvaničnog sajta proizvođača, saopštenje kompanije „Genasys“ i nevladine organizacije „Earshot“, kao i druge dokaze.

- Tužilaštvo je svoje radnje usmerilo na prikupljanje svih dokaza koji su od značaja za rasvetljavanje predmetnog događaja, zatim je pažljivo razmotrilo sve prikupljene dokaze, tako da se u spisima predmeta ne nalazi ni jedan jedini dokaz koji je od značaja za utvrđivanje svih okolnosti događaja od 15.03.2025. godine, a da isti nije najpre razmotren, a zatim detaljno analiziran i doveden u vezu sa drugim dokazima, da bi odluka bila doneta tek nakon preduzimanja svih navedenih radnji - navodi se u odgovoru tužilaca.

Takođe se ističe da su netačni navodi Komisije da je oko 150 osoba izjavilo da je osetilo dejstvo soničnog ili akustičnog sredstva.
Neki građani su, kako se navodi, izjavili da su čuli „zvuk aviona, motocikla, tenka, vozila koje im se približava“, neki su izjavili da „nisu čuli nikakav zvuk i da im nije jasno šta je razlog prekida petnaestominutne tišine“, neki su osetili samo „toplotu“, neki su čuli samo „zvuk žamora ljudi“, neki su čuli samo „fijuk, huk“, neki su osetili samo „strah“, „neki su čuli samo zvuk „stampeda ljudi koji im se približava“, neki su čuli samo „topovske udare“, neki su čuli samo „pucnje“, neki su čuli samo „metež mase ljudi“, neki su čuli samo „pištaljke“, neki su osetili samo „topao vazduh, bez ikakvog zvuka“, neko samo „jak broj koraka“, neko „lupanje“, neko „vibraciju“, navodi se.

Tužoci su u odgovoru naveli i niz drugih zamerki Komisiji jer je pored ostalog, u Izveštaju propustila da pomene javno izdato saopštenje samog proizvođača LRAD uređaja, kompanije „Genasys“ od 20. marta 2025. godine u kome kompanija navodi da na protestnom skupu u Beogradu od 15. marta 2025. godine nije korišćen LRAD sistem, već da je dala prednost organizaciji „Earshot“.

Osim konkretnih navoda koji se odnosse na prikupljanje dokaza, tužioci su podsetili i da je Vrhovni javni tužilac imao mogućnost da shodno Zakonu o javnom tužilaštvu izda obavezno uputstvo za rad i postupanje u pojedinom predmetu VJT u Beogradu, što je ne samo njegova zakonska mogućnost, već i ustaljena višegodišnja praksa u slučaju kada Vrhovno javno tužilaštvo smatra da postoji sumnja u efikasnost i zakonitost u postupanju bilo kog nižeg javnog tužilaštva.

Istovremeno, komisija u Izveštaju, kako dodaju, nije navela nijedan dokaz koji bi ukazao na upotrebu „zvučnog topa“ ili sličnog uređaja, niti je navela da je ovo tužilaštvo eventualno propustilo da preduzme još neke dokazne radnje koje bi eventualno uticale na drugačiji ishod odluke.

- Službena beleška u predmetu formiranom povodom životnog događaja kolokvijalno nazvanim „zvučni top“, predstavlja zaključak svih relevantnih okolnosti koje za sada ne ukazuju da je bilo koje lice izvršilo bilo koje krivično delo za koje se goni po službenoj i da kao takvo ne predstavlja presuđenu stvar. Ukoliko se eventualno pojave dokazi koji bi ukazivali na eventualno izvršenje krivičnog dela, provere će se nastaviti - napomenuli su tužioci.

Na kraju su zaključili da je neosnovan predlog Komisije da se protiv dvoje postupajućih tužilaca pokrene disciplinski postupak, s obzirom na to da, kako navode, nisu dati jasni razlozi u čemu se tačno sastoji eventualni „disciplinski prekršaj“, osim što se Komisija ne slaže sa "logikom“ obrađivača predmeta na osnovu sveobuhvatnog utvrđenog činjeničnoj stanja. Istovremeno smatraju da je samim tim neosnovan i pravno neutemeljen predlog za razrešenje, odnosno krivično gonjenje jednog od pomenuto svoje tužilaca.