Foto: Ana Paunković

tek svaki peti mladi u Srbiji vakcinisan

U ČETVRTOM TALASU KORONE NA UDARU MLADI NEVAKCINISANI: Virus može da napadne pluća, bubrege, mozak i krvne sudove

Društvo

Četvrti talas korone i sve dominantniji delta soj preti, nažalost, da najviše udari mlade u Srbiji pošto je svega 17,5 odsto stanovnika od 18 do 30 godina vakcinisano. Lekari upozoravaju da delta soj i kod mladih može da napadne pluća, bubrege, mozak, krvne sudove.

Četvrti talas kovida u Srbiji tek je počeo, ali već je sada jasno da će najviše na meti novog soja biti nevakcinisani odnosno mladi koji se i najviše kreću pa su samim tim i najčešće izloženi riziku od infekcije. To se pokazalo i na primerima Grčke, Španije i Velike Britanije gde su korona brojke uveliko skočile.

Epidemiolog Predrag Kon pre nekoliko dana izneo je alarmantnu procenu da ćemo već za tri nedelje biti na 1.000 zaraženih dnevno, a da bi četvrti talas već mogao vrhunac da dostigne krajem avgusta.

foto: EPA/ Tamas Vasvari

Ipak, značaj vakcinacije ogleda se u broju hospitalizovanih kovid pacijenata. Istraživanja su pokazala da je u ovom talasu broj hospitalizovanih slučajeva u Velikoj Britaniji čak 20 puta manji nego tokom prethodnih talasa. Slična situacija je i u Izraelu gde je, kao i u Britaniji, vakcinisano 65 odsto stanovnika.

Nažalost, činjenica da je tek svaki peti mladi u Srbiji vakcinisan upozorava da će na udaru četvrtog talasa korone najviše biti građani uzrasta od 18 do 30 godina. Zabrinjava i podatak da bi delta soj korone mogao da donese i veći broj hospitalizovanih slučajeva među mladima.

- Delta soj je čak do 70 puta virulentniji od prethodnih sojeva što znači da se brže širi pogotovo među onima koji nisu vakcinisani, a to su kod nas najviše mladi. Delta sojem mogu da se zaraze i vakcinisani, ali svakako će imati samo blaze simptome – objašnjava direktor Doma zdravlja Palilula Aleksandar Stojanović.

Kako kaže, nažalost, tokom četvrtog talasa velikog rizika neće biti pošteđeni ni mladi.

-I mlađi ljudi mogu dobiti ozbiljnije simptome, a to znači hospitalizaciju, respirator pa čak i smrt. Takođe, i postkovid simptomi su izuzetno neizvesni. Može doći do bržeg zamaranja organizma, zatim do negativnog uticaja na određene organe i imunitet – naglašava Stojanović.

Novi soj i kod mladih napada pluća, bubrege, mozak, krvne sudove. Načelnik Klinike za reanimaciju i anesteziologiju KBC “Dragiša Mišović” Predrag Stevanović, takođe, je zatečen mali odzivom mladih za vakcinaciju.

-Nije mi jasno zbog čega mladi su toliko nezainteresovani za vakcinaciju. Delta soj je možda u početku malo drugačiji u odnosu na prethodne sojeve, a to najčešće znači da nema gubitka mirisa i ukusa. Ali u kasnijim fazama može i kod mladih da napadne pluća, bubrege, mozak i krvne sudove. Vakcinisani mogu da dobiju samo blaze simptome korone i kod njih novi soj ne može da pređe u drugu fazu - podvlači Stevanović.

Pulmolog KBC "Dragiša Mišović" dr Olivera Ostojić apostrofira da svi virusi mutiraju.

-Normalno je da se pojave različite varijacije u odnosu na bazičnu. Do sada to su bile blage mutacije, bez promena kliničke slike i terapije, kažu naučnici da nema previše značajnih mutacija. One su na 'spajk' proteinu odgovornom za vezivanje virusa za naše ćelije. Videćemo kako izgledaju ti novi sojevi ali se za sada nije menjala klinička slika, mutacija menja brzinu širenja. Kažu da je delta soj, koji je kod nas trenutno, i 50 puta zarazniji- rekla je Ostojić.

Koliko će se tokom četvrtog talasa virus brže širiti najbolje pokazuje poređenje izmešu prvog I poslednjeg soja. Jedan inficirani sa sojem iz Vuhana zaražavao još dvoje dok je kod delta soja taj broj od pet do čak sedam, upozorava Olivera Ostojić, pulmolog KBC “Dragiša Mišović”.

- To znači da se lakše širi za sada, sve informacije koje imamo iz sveta, literature i iskustva, klinička slika se malo razlikuje ali ne u težini. Ne povećava broj teških slika i umrlih, već se razlikuje po tome što više mladi obolevaju. To je normalno jer ih je tu najviše nevakcinisanih, u toj grupi. Simptomi su kao kod nešto jačeg gripa, ali ga razlikuje to što se u manjem broju slučajeva razvija gubitak čula mirisa i ukusa- zaključila je Ostojić.

(Kurir.rs/Blic)