PUTINOV ČOVEK U KOG JE UPRT POGLED CELOG SVETA: U Kijevu dizao bunu protiv Rusa, a sada će Kremlju dati Ukrajinu na tacni! Ilonu Masku nudio osvajanje svemira
Kao šef Ruskog fonda za direktna ulaganja i biznismen, Dmitrijev je postao ključna figura u razgovorima sa Trampovom administracijom, a nacrt mirovnog plana koji je nastao iz njegovih sastanaka sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom izazvao je mnoge reakcije.
Mirovni plan ili Putinova lista želja?
Nacrt mirovnog plana, koji je nastao nakon trodnevnog sastanka Dmitrijeva i Vitkofa u Majamiju, sadrži predloge koje mnogi vide kao odraz želja Vladimira Putina.
Od Ukrajine se zahteva da ustupi teritoriju koja je trenutno pod njenom kontrolom i značajno smanji svoju vojsku. Dok tim Kirila Dmitrijeva nije komentarisao detalje, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je bio oprezan rekavši da svaki sporazum mora da obezbedi "dostojanstven mir, uz uslove koji poštuju našu nezavisnost i suverenitet".
Čovek koji povezuje dva sveta
Za razliku od mnogih u Moskvi, Putinov specijalni izaslanik dobro poznaje savremenu Ukrajinu. Odrastao je u Kijevu, a jedan od njegovih prijatelja tvrdi da je kao petnaestogodišnjak čak učestvovao u prodemokratskim protestima uoči raspada Sovjetskog Saveza.
Upravo ta upoznatost sa američkim i ukrajinskim mentalitetom čini ga retkim takvim čovekom u ruskoj diplomatiji. Njegova saradnja sa američkim kolegom, Stivom Vitkofom, postala je konstanta od početka Trampovog drugog mandata.
- Sigurni smo da smo na putu ka miru i kao mirotvorci moramo ga postići - rekao je Dmitrijev na konferenciji u Saudijskoj Arabiji krajem oktobra.
Tesna saradnja sa Trampovim izaslanikom
Čini se da su se dva izaslanika prvi put srela u februaru 2025. godine, kada je Dmitrijev pomogao u oslobađanju američkog nastavnika iz ruskog zatvora.
- Postoji jedan gospodin iz Rusije, zove se Kiril, i imao je mnogo veze sa ovim. Bio je ključni pregovarač koji je premostio jaz između dve strane - rekao je Vitkof novinarima u to vreme. Nekoliko dana kasnije, dvojica muškaraca su prisustvovala sastanku u Saudijskoj Arabiji koji je označio kraj diplomatske izolacije Rusije od Zapada.
Propagandista u diplomatskoj uniformi?
Ali direktan pristup Trampovim zvaničnicima nije uvek bio uspešan. Kada je Donald Tramp prošlog meseca uveo sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, američki ministar finansija Skot Besent nazvao ga je "ruskim propagandistom" jer je sugerisao da će taj potez dovesti do viših cena goriva u SAD.
Za razliku od većine u Putinovom užem krugu, Dimitrijev se udobno oseća u američkim TV studijima, gde vešto hvali Trampove diplomatske veštine dok prenosi narativ Kremlja zapadnoj publici.
- Nisam vojnik... ali stav ruske vojske je da ciljaju samo vojne ciljeve - rekao je nedavno za CNN, samo nekoliko dana nakon bombardovanja vrtića u Harkovu, dodajući: "Samo radim na dijalogu i osiguravam da se sukob završi što je pre moguće."
Veze sa Putinovom porodicom i sankcije
Iako ga Vitkof ceni, već 2022. godine, tokom Bajdenove administracije, Ministarstvo finansija SAD nazvalo ga je "poznatim Putinovim saveznikom" i sankcionisalo Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF), kojim upravlja od 2011. godine.
- Iako je zvanično državni investicioni fond, RDIF se široko smatra tajnim fondom predsednika Vladimira Putina i simbolom šire ruske kleptokratije - navodi se u saopštenju.
Njegov stav o tom periodu je jasan: tvrdi da pod Bajdenom nije bilo pokušaja da se razume ruski stav, dok je Trampov tim "zaustavio Treći svetski rat". Njegove veze sa vrhom dodatno su ojačane preko njegove supruge, TV voditeljke Natalije Popove, koja je prijateljica i koleginica Putinove ćerke Katerine Tihonove.
Put od Kijeva do Kremlja
Njegov uspon u Moskvi je u oštroj suprotnosti sa njegovim detinjstvom u Kijevu, gde je odrastao kao sin dvoje naučnika. Njegov otac je poznati ćelijski biolog, a majka genetičar. Upravo ga je to naučno nasleđe možda podstaklo da koristi državni fond za finansiranje ruske vakcine protiv Kovida, Sputnjik V. Iako se veruje da je upoznao Putina 2000. godine, nije se uvek slagao sa njegovim stavovima.
Dok je Putin nazvao raspad SSSR-a "najvećom geopolitičkom katastrofom veka", Dmitrijev je kao tinejdžer protestovao protiv sovjetskog režima. Tokom studentske razmene u SAD 1990. godine, čak je isticao ukrajinski nacionalni identitet, rekavši da je "Ukrajina imala dugu istoriju kao nezavisna nacija pre nego što je postala deo Ruskog carstva".
Nakon što je diplomirao poslovnu administraciju na Harvardu, radio je za McKinsey i Američko-ruski investicioni fond, pre nego što se vratio u Rusiju 2011. godine da bi rukovodio RDIF-om. Tokom godina, njegovi stavovi su se menjali - od kritikovanja Putinovog obračuna sa oligarsima do upozorenja da se Ukrajina suočava sa "ekonomskim Holodomorom" ako se izoluje od Rusije.
Neobični projekti i narušena reputacija
Pored diplomatije, Dmitrijev je poznat i po ambicioznim komercijalnim predlozima, kao što su zajednički energetski projekti na Arktiku, partnerstva sa američkim kompanijama, pa čak i nuđenje "male nuklearne elektrane za misiju na Mars" Ilonu Masku i železničkog tunela "Putin-Tramp" ispod Beringovog moreuza.
Dok mu reputacija raste u Rusiji, ona je naglo pala u njegovoj rodnoj Ukrajini, gde su mu uvedene sankcije zbog navodnih zločina protiv Ukrajine i Ukrajinaca.
(Kurir.rs/Index/BBC)