novi udar

LAŽNI IZVEŠTAJ BCBP! Kurir ponovo na meti neutemeljenih optužbi: Amaterska "istraživanja" u službi diskreditacije evropskog puta Srbije

Foto: Printscreen

Kurir se još jednom našao na udaru potpuno neutemeljenih optužbi da je proruski medij. Ovoga puta glavni izvođač napada je Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), koji je pokušao da javnosti podvali dokument pretencioznog naziva "Made at home - Political elites and media narratives on the Ukraine war in Serbia, Montenegro and Bosnia and Hercegovina", u slobodnom prevodu "Domaće proizvodnje - političke elite i medijski narativi o ratu u Ukrajini u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini".

Međutim, iza ove navodne "studije" krije se običan amaterizam, očigledna interesna motivacija, skandalozno loša i pogrešna metodologija i, samim tim, potpuno lažni zaključci. Jasna je intencija da se Kurir želi ugurati u koš proruskih medija i oko toga izgraditi lažna slika da to činimo po diktatu vladajuće elite u Srbiji i da neprofesionalno i neobjektivno izveštavamo o jednom od najvažnijih globalnih događaja.

Insinuacije i manipulacije

Umesto ozbiljne analize i dokaza, u pamfletu BCBP možemo pročitati niz insinuacija i manipulacija kojima se pokušava diskreditovati urednički rad Kurira i ugroziti njegova reputacija, koja je godinama čvrsto proevropski opredeljena. Zbog toga je ovo istovremeno pokušaj podrivanja procesa evropskih integracija Srbije, što je strateško opredeljenje države više od dvadeset godina.

Konkretni navodi o Kuriru u onome što BCBP u jednom navratu naziva studijom, a u drugom izveštajem, nisu ni činjenično niti kontekstualno tačni. Ne mogu ni biti ako se sagleda metodologija koju su koristili, a zbog koje je Kurir morao da reaguje i na kraju dobije implicitno priznanje BCBP da je njihovo istraživanje zapravo nepostojeće, odnosno da njihove tvrdnje samo lebde bez ikakvog uporišta u činjenicama.

Naime, BCBP je izmenio tekst tzv. studije nakon objavljivanja, i to je učinio netransparentno, bez obaveštenja na sajtu na kojem je izveštaj postavljen. Posebno je problematično što se ova izmena teksta odnosi na metodologiju istraživanja, koja se, prema osnovnim naučnim pravilima i postulatima, ne može menjati nakon što je istraživanje završeno, a njegovi rezultati objavljeni. To je bila kardinalna greška BCBP i izašla je na videlo kada je Kurir otkrio manipulaciju u metodologiji i naterao BCBP na očajničke poteze u nadi da će spasti misiju blaćenja Kurira. Ali i to je urađeno traljavo, kao uostalom i sve što je tome prethodilo.

Tokovi novca: Nepoznat naručilac, poznati donatori

Ni u tekstu studije niti u propratnom materijalu nigde se ne navodi ko je naručilac takozvanog istraživanja koje je radio BCBP. Kurir će insistirati na odgovoru na to pitanje, a u međuvremenu je važno informisati javnost ko su donatori BCBP-a. Na spisku je ukupno 30 institucija, ambasada i organizacija:

1. Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji

2. International Visegrad Fund

3. Nacionalni fond za demokratiju (NED)

4. Ministarstvo spoljnih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije

5. Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Holandije

6. Fond za Zapadni Balkan (WBF)

7. Global Initiative for Justice, Truth and Reconciliation

8. Trgovina i razvoj Kanada (DFATD)

9. Evropska fondacija za demokratiju (EED)

10. Institut "Otvoreno društvo" - Sofija

11. Rokfeler fondacija (RBF)

12. Balkanski fond za demokratiju (BTD)

13. Centar za evropske političke studije (CEPS)

14. Fondacija za otvoreno društvo

15. Solucija

16. USAID

17. WBROLI inicijativa

18. Internews

19. Ambasada SAD u Beogradu

20. Kanadski fond za lokalne inicijative

21. DCAF

22. Misija OEBS u Srbiji

23. TACSO

24. Međunarodni republikanski institut - IRI

25. Ambasada Kraljevine Holandije u Beogradu

26. Beogradska otvorena škola

27. Vlada Švajcarske - projekat "Zajedno za aktivno građansko društvo -ACT"

28. Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu

29. Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala

30. Ambasada Velike BritanijeTokovi novca

BCBP je u prvoj verziji pokušao da opravda svoje tvrdnje pozivajući se na podatke koje je prikupila Pikasa, kompanija za analitiku zasnovanu na veštačkoj inteligenciji, ali je potpuno jasno da se takvi kvantitativni podaci ne mogu tek tako pretvoriti u vrednosne sudove, a pogotovo ne mogu meriti sentimente, što ova analiza na silu imputira.

- Ova studija se oslanja na sveobuhvatan skup podataka koji je generisala kompanija za analitiku zasnovanu na veštačkoj inteligenciji Pikasa, a koji obuhvata analizu medijskih sadržaja u tri zemlje u periodu od 2022. do 2025. godine, s detaljnim praćenjem tokom januara-juna 2025. Koristeći svoju platformu, Pikasa je analizirala izveštavanje 50 najuticajnijih medija u svakoj državi, identifikujući narativne klastere, promene u sentimentu, tematske vrhunce i prekogranično širenje sadržaja. Ovaj skup podataka pruža strukturisanu osnovu za ispitivanje načina na koji su se narativi pojavljivali, intenzivirali i širili unutar međusobno povezanih, ali politički raznolikih medijskih sfera - navedeno je u prvoj verziji studije.

Foto: Printscreen

Ovaj deo teksta je izmenjen i BCBP je morao da prizna da Pikasa ne stoji iza zaključaka navedenih u studiji.

Nepostojeća kredibilnost

- Ova studija se zasniva na podacima o praćenju medija koje je obezbedila kompanija Pikasa Analytics, a koji se temelje na kvantitativnom praćenju medijskih sadržaja u tri zemlje tokom perioda januar-jun 2025. godine. Ovi podaci pružili su strukturisanu osnovu za analizu u izveštaju, dok tumačenje nalaza, analitički zaključci i oblikovanje narativa ostaju u autorskoj nadležnosti BCSP-a - glasi izmenjena verzija istog teksta.

Kurir pisao autoru "istraživanja": BCBP duguje brojne odgovore

Kurir je poslao dopis BCBP-u u kojem je ukazao na sve manjkavosti njihove studije i zatražio odgovore na pitanja o primenjenoj metodologiji, ulozi kompanije Pikasa u istraživanju, kvalifikacijama autora za oblast medija, kao i o onome ko je naručio i finansirao istraživanje. Takođe, Kurir je tražio obrazloženje o načinu na koji su odabrani sagovornici za intervjue koji se koriste u istraživanju, kao i uvid u te intervjue, s obzirom na to da se u tekstu navode kao izvor napisanih tvrdnji. Na kraju, Kurir je pitao i zašto nisu kontaktirali s nekim predstavnikom naše redakcije, imajući u vidu da je pod lupom bio upravo naš rad.

Od BCBP-a smo dobili potvrdu da su primili naš dopis s pitanjima, uz obaveštenje da će odgovoriti "u razumnom roku".

- Poštovani, potvrđujemo prijem dopisa, kao i postavljena pitanja. Sve odgovore šaljemo u razumnom roku - naveli su iz BCBP.

Iz ovoga je jasno kako je BCBP manipulisao i pokušao da podmetne nepostojeću kredibilnost za svoj lažni izveštaj. Kurir je na osnovu svog istraživanja nesumnjivo utvrdio da je BCBP grubo zloupotrebio podatke koje je sakupila Pikasa, jer primeri Kurirovih tekstova kojima je BCBP hteo da ilustruje svoju lažnu studiju uopšte nisu bili deo monitoringa ove kompanije za analitiku zasnovanu na veštačkoj inteligenciji. Pikasa zapravo prikuplja i kvantifikuje broj reakcija publike, ali nikako se ne bavi kvalitativnom valorizacijom, što joj je BCBP pokušao da imputira.

U najmanju ruku je nejasno i koji uzorak od svih tekstova je korišćen za izvlačenje potpuno netačnih zaključaka, pošto se u studiji navodi ukupno pet tekstova, od kojih nijedan, ukoliko se objektivno analizira, ne može biti smatran proruskim narativom. Pogotovo se Kurir ne može optuživati za podržavanje ruske strane zato što je preneo izveštaje kredibilnih agencija i drugih medija ili obavestio javnost o porukama koje je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izneo na konferenciji za medije. Upravo takve primere je uzeo BCBP da optuži Kurir da je proruski medij u Srbiji.

Foto: Graham Hunt / imago sportfotodienst / Profimedia

Ovo su samo najkrupniji nedostaci pamfleta koji je BCBP hteo da predstavi kao kredibilnu studiju koja navodno pokazuje da je Kurir proruski medij. Za čiji interes je ovo urađeno, možemo da pretpostavimo, ali i sasvim osnovano posumnjamo, s obzirom na ranije napade na Kurir i isti obrazac. Udar BCBP neodoljivo podseća na neosnovane napade na našu kompaniju, poput one 2023. godine, kada je Međunarodni pres institut (IPI) objavio članak u kome se negativno izveštava o radu naših medija i kompanija, implicirajući da su naši mediji neobjektivni i pod političkim uticajima.

Ovaj tekst je inicijalno potpisao autor Jan-Peter Westad, inače bivši zaposleni lobističke kuće Highgate, koja je, kako je Kurir ranije pisao, lobirala za interese Dragana Šolaka i Junajted grupu, a s ciljem udara na konkurenciju, u koju spada i Kurir. Ime pomenutog autora je povučeno i umesto njega je autorstvo "preuzela" Balkan free media initiative (BFMI), organizacija koja ističe svoju nezavisnost, a zapravo je interesno usko povezana sa Šolakom i Junajted grupom.

Naručeni narativi

U sledećem nastavku objasnićemo detaljnije kako je frizirano istraživanje BCBP, ko stoji iza njega i kako funkcioniše deo Šolakove mašinerije, koja pomoću određenih medija, nevladinih organizacija i takozvanih nezavisnih stručnjaka po njegovom diktatu kreira lažne izveštaje, naručene narative i slične podvale u domaćim i međunarodnim krugovima i tako "čisti" prostor za svoje biznis interese.

Kurir je i ovog puta meta gotovo iste vrste napada - ne zbog činjenica ili profesionalnog rada, već zato što se ne uklapa u nečiji politički ili finansijski interes. Jasno je da iza ovakvih "istraživanja" stoji agenda koja nema nikakve veze sa istinom, već isključivo s pokušajem diskreditacije medija koji se ne boji da iznese ono što drugi prećutkuju i koji aktivno podržava evropski put Srbije, što je zvanična politika države već 25 godina. Šolak je, s druge strane, zbog sopstvene poslovne agende podrivao evropsku agendu Srbije i postao duboko finansijski povezan s Moskvom. Kurir je trn u oku Šolaku između ostalog i zbog otkrivanja tih veza i objavljivanja svih njegovih sumnjivih dilova s ruskim oligarsima.

Neposredno pre objavljivanja ovog teksta na adresu redakcije Kurira su stigli odgovori kompanije Pikasa, koje ćemo objaviti u sutrašnjem nastavku.